VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)
Strana - 61
61 u jugozapadnu Ugarsku medju Dunavom, Murom i Dravom, gdje su se nastanile u županiji mošonjskoj, šopronjskoj, gjurskoj i drugima. Potomci njihovi živu još i danas u tako zvanom „Gradištu" (Burgenland), koje je u najnovije vrijeme pripalo Austriji. To selenje započelo ie jamačno već god. 1560., a završilo se je svakako prije god. 1583. Rasulom plemena Kreščić nestalo je na jugu Kupe i samoga imena njegova. Gradovi pak njegovi Vranograč, Podzvizd i Ča vica ostali su u turskoj vlasti sve do god. 1878. U jednom njemačkom popisu turskih gradova U Bosni, koji medjaše s hrvatskom krajinom, spominju se oko god. 1640. i ovi gradovi: „ Piageyisches Gueth Vranogr ätsch, ain Schlössl auf einer Anhöch, doch mit höcherm Gebürg ümbfangen, 5 Stundt von Carlstatt und l / 2 Stundt vom Poswissd". „Plageyisches Gueth Poswisd, ain Schloss jenseith der Glina ain Viertl Meil, ligt auf einer Anhöch gar aut einer schönen Glegenheit der Paulelder, von Carlstatt 4 Stundt" 41 ). II. Bjegunci Kreščići, ostavljajući svoju pradjedovsku plemenštinu na jugu Kupe, nosili su sobom ne samo svoje blago i druge pokretnine, nego i svoje privilegije i ostale isprave, kojima šu mogli dokazati svoje plemstvo, svoja prava i svoja imanja, koja jamačno nijesu smatrali za sva vremena izgubljenima. Kad su plemićke općine u Kupčini, Krašiću i Draganiću primile pojedine kuće ili porodice njihove u svoje krilo kao ravnopravnu braću svoju, onda su te pojedine porodice one isprave, koje su se ticale njih samih, zadržale za sebe, dok su pisma, koja su vrijedila za čitavu razasutu općinu Kreščića, predali onim općinama, koje su ih primile za svoju braću. Tako su u škrinje privilegija i povelja, koje su čuvale općine plemenske u Krašiću, Draganiću i Kupčini, ušle takodjer i privilegija i povelje razasute općine Kreščića. Još nije pretraženo, što sve kriju škrinje privilegija u Krašiću, Kupčini (gornjoj) i Draganiću, a tiče se nekadanje plemićke općine u Kreščićima; zato ćemo se baviti samo s onim, Što je već poznato i donekle štampom objelodanjeno. Najpoznatija, najzamašnija i najzanimivija povelja plemena Kreščić jest ona, koju mu je kralj Rudolf izdao u Beču dne 12. veljače 1583», dakle u vrijeme, kad se je zaVršila razseoba plemena. Ona je najpoznatija, jer se je osim originala njezina, koji je nekad imao Ivan Kükuljević, a.sada se čuva u ugarskom državnom arhivu u Budimpešti (M. O. D. L. 36. 107), nalazi ovjerovljenih i neovjerovljenih prepisa u 41 ) Ivić, Prilozi za povijest Hrvatske i Slavonije u XVI. i XVII. vijeku. (Starine jugoslavenske akademije, XXXV. str. 364.
