VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)
Strana - 146
14Ö God. 1719. 17. jula odredio je definitorski zbor u Ljubljani granice za kolekturu samostana jastrebarskoga. Prema tomu bila je dozvoljena kolektura do Jamnice, Dubranca, Kravarskoga, Starog broda, Farkašića, Pokupskoga, Berkiševine, Sredičkoga i Petrinje i to za maslac, žito i pšenicu. U karlovačkom kotaru nijesu smjeli sabirati pšenicu, jedino svijeće u Karlovcu. 1 ) • - • , Kolekture smjesa i žita za kruh obavljali su po novoj godini po tri redovnika. Jedan kod kuće, drugi pod Novimgradom i Bosiljevom a. treći na Krajini. U iste strane polazili su oko Antunova (junij) takodjer po trojica na kolekturu maslaca. Sabirati pšenicu polazio je jedan doma a drugi na Krajinu o Vel. Gospoji, dok su karlovački Franjevci sabirali pšenicu oko Bosiljeva i Novigrada. Mošt su sabirali na Šipku i u Petrovim, Krašiću, Mirancu, Slavetiću, sv. Jani, kod Marije Magdalene. 2 ) Iste godine osnovana, je kod oltara B. D. M od Carmela skapularska kongregacija. 3 ) Zastoj kod gradnje samostana potrajao je sve do g. 1721. Tad je po drugi put bio provincijalom o. Bernardin Gregorić, koji je pokrenuo gradnju i opet pozvao o. Nazarija Vidrića kao nadziratelja gradnje. Doznačio mu je za gradnju i 520 for. od glavnice, koja je bila pohranjena u samoborskom konventu. Njega i fr. Baltasara Kosfarnika (oba iz klanječkoga samostana) poslao je provincijal u Nazaret (Altenburg u Kranjskoj), da tamo kupe potrebno drvo. Ovi to kupiše za 94 for., a u Celju potrebno željezo, olovo i kositar za 100 for. Dok su ovi bili na putu, postao je presidentom samostana jastrebarskoga o. Juvenal Sgaiiz (od sv. Lenarda), koji je živo prionuo radu oko sabiranja gradjevnoga materijala i sve sile uložio, da se započeto djelo dovrši. Provincijal poslao je iz Ljubljane 5 zidara, koji su 1. augusta 1721. otpočeli gradnjom bolte hodnika od gornjih vratiju, a onda izgradili boltu na refektoriju i poprečne zidove. To dovršiše do zime. - •. - • Oko Gjurgjeva 1722. nastavljena je gradnja. Opet je došlo 5 zidara iz Ljubljane. Ovi izgradiše bolte nad kuhinjom i pekarnicom (pistrina). Dovršiše i nekoliko soba. Slijedeće godine gradjeno je opet prema dobivenoj gradji i elemožini za vapno i gradjevni materijal. Te godine 1723. bio je dovršen prednji trakt samostana, u trećoj godini provincijalovanja o. Gregorića. Tako je dotadanja residencija po definitorskom zboru podignuta 1723. na. konvent. Tadanji presidens residencije o. Urban Nussdorfer postao je vikarom novoga konventa, nu to je napustio i pošao u Senj, a njegovo mjesto zapremio je o. Nikola Sučić, dok je o Nazarije Vidrić postao prvim gvardijanom jastre*) Orig. ibidem. 2 ) Notata aliqualia conv. Jaskensis M. S. C. u samost. arkivu. •• 3 ) Pobliže posebno. •
