ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 554
nj a. Posebno su istaknuta istraživanja koja su povezana s usavršavanjem metoda konzerviranja-restauriranja te materijala i kemikalija koji se rabe u te svrhe. Istraživanja se proširuju i na ostala područja zaštite, od prostora, mikroklime, zaštitne ambalaže itd. Jelena Piasevoli (Zagreb, Hrvatski državni arhiv) u radu Zaštita papira od štetnog djelovanja svjetla piše o vrstama svjetla: vidljivo svjetlo tj. zračenje koje je moguće vidjeti i ono koje nije moguće vidjeti prostim okom, ali je vrlo štetno za papir. Spominju se vrste zračenja: UV zračenje, IR zračenje te tipovi izvora svjetla: prirodno, sunčevo i umjetni izvori svjetla. Autorica piše i o mjerama zračenja, načinu na koji se izvodi te o razgradnji papira uzrokovanoj svjetlom - fotokemijska razgradnja (fotooksidacija). Naglašeno je koliko je djelovanje svjetla, tj. zračenja štetno za papir i na njegov sastav (celulozu, lignin, razna punila, ljepila, crnila, organske i anorganske pigmente). Na kraju teksta opisana je i zaštita od svjetla: korištenje raznih filtara, premaza, plastičnih folija (acetatnih folija), samostojećih panoa (akrilni filtri), roleta, zastora, sjenila, posebne vrste stakla koje reflektiraju sunčevo svjetlo te razne žarulje koje se koriste kao izvor svjetla, najčešće na izložbama. Mario Braun (Zagreb, Hrvatski restauratorski zavod) u radu Dokumentiranje i nedestruktivne metode ispitivanja stanja papira u Hrvatskome restauratorskom zavodu, piše koje metode i tehnike koristiti pri dokumentaciji predmeta koje se restaurira. Pri dokumentiranju je bitno koristiti se klasičnim fotodokumentiranjem, odnosno standardnom makrofotografijom, kako bi se dokumentirale potankosti i značajke površine predmeta. Današnja potreba da se pažnja usredotoči na najmanje pojedinosti znači da od makrofotografije prelazimo u područje mikrofotografije. Metode koje se obično upotrebljavaju pri nedestruktivnom ispitivanju umjetnina dobile su novi poticaj uvođenjem digitalne tehnologije, čije su prednosti i nedostatci ukratko opisani u tekstu. Stephen Allen (Sjeverni Yorkshire, Ujedinjeno Kraljevstvo, Državni arhiv grofovije Sjeverni Yorkshire) piše o Statističkom utvrđivanju stanja zaštite zbirke. Britanska knjižnica u Londonu osmislila je tehniku statističkog utvrđivanja stanja zbirke utemeljenog na uzimanju 400 uzoraka, bez obzira na veličinu cjeline gradiva. Toliko dugo dok se uzorkovanje provodi prema strogim pravilima, mogu se dobiti statistički značajni rezultati. Prikupljanjem i usporedbom rezultata tih mjerenja Britanska knjižnica može procijeniti rezultate pojedine zbirke prema drugim zbirkama. Suzana Njegač (Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica) piše o Mogućnostima restauriranja grafika upotrebom papirne mase. Rad prikazuje različite mogućnosti primjene metode dolijevanja razrijeđene papirne mase u restauriranju bakroreza i bakropisa. Pri restauriranju grafika metodom dolijevanja papirne mase korištena su kraća vlakna poput kemijske pulpe, obojene u različite nijanse i pamučna vlakna (tzv. linters). Za bolju disperziju i čvrstoću vezanja vlakna upotrebljavaju se kemikalije poliakrilamid i kationski škrob (Empresol). Pristup i odabir metode i vlakana za restauriranje papirnom masom ovise o vrsti i stupnju oštećenja grafika, imajući na umu usporavanje procesa starenja i vraćanje mehaničke otpornosti papira te očuvanje reljefnosti izvornog otiska.
