ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 60
(Vorrevision) svih vladinih poslova, davao je suglasnost kod popunjavanja službeničkih mjesta u Vladi, ali i u okružnim uredima, isto tako odlučivao je i o popunjavanju rukovodećih mjesta u carinskom uredu (Zohlamt), prijamnom uredu (Tageamt) i u Vladinim pomoćnim uredima (Hilfsämter). Nadzirao je i kontrolirao rad različitih komisija, dok je tajnik predsjedničkog ureda vodio nadzor nad cjelokupnim radom predsjedničkog ureda i pisarnice u svim njihovim administrativnim poslovima. Vlada (Gubernium) se sastojala od četiri odjela (Departement), koji su bili označavani rimskim brojem. Na čelu svakog odjela nalazio se po jedan vladin savjetnik (Gubernialrath) i jedan tajnik (Sekräter). U djelokrug poslova I odjela (Departement I) spadalo je: sudstvo, redarstvo, općine, kolonatski odnosi, različite pristojbe (takse) i feudi te plemstvo. U djelokrug poslova II odjela (Departament II) spadali su sljedeći poslovi: porezi, cjelokupni kameralni poslovi, igre na sreću, poljoprivreda te nadzor nad radom ureda i namještanje službeničkog osoblja u Vladi, s izuzetkom namještanja službenika u preturama, koje je direktno postavljao vladin savjetnik. U djelokrug poslova III odjela (Departament IIT) spadali su cjelokupni poslovi vezani za crkvu, školstvo i znanost, dok je IV odjel (Departament IV) nadzirao poslove zdravstva u Pokrajini. 7 Za upravljanje golemom centraliziranom monarhijom bio je potreban dobro organiziran i čvrst upravni aparat države. Većinu državnog aparata činio je talijanski element jer je talijanski jezik uz njemački i dalje ostao prvi uredovni jezik Pokrajine, iako je 9. siječnja 1834. godine donesena Carska naredba, kojom se strogo određuje da kandidati za državne službenike moraju znati jezik naroda i kraja kojem služe. Da to ne bi bilo krivo shvaćeno, iste godine guverner Lilienberg donio je naredbu da državni službenici moraju znati i njemački jezik i kaligrafiju. Borba za uvođenje narodnog jezika (hrvatskog) kao uredovnog trebala je tek uslijediti u godinama koje su dolazile. 8 Svrha donošenja Naputka o uredskom poslovanju prezidijalnog/predsjedničkog ureda pokrajine Dalmacije bila je regulirati cjelokupno uredsko poslovanje te obveze i dužnosti službenika u predsjedničkom uredu. Naputak je stupio na snagu danom donošenja (7. studenoga 1835. godine), odobrio gaje i potpisao sam guver7 HR DAZD 88. Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju (1813-1918.), Prezidijalni spisi Namjesništva, god. 1835., svež. 170., br. 1380, kat. II/l 2. Ovaj spis donosi detaljan pregled službi i osoblja zemaljske vlasti te okružnih ureda u pokrajini Dalmaciji. 8 Maštrović, V. nav. dj. str. 80. 9 HR DAZD 88. Presidijalni spisi Namjesništva, god. 1835., svež. 170, br. 1871., kat. II/I 1. Naputak o uredskom poslovanju predsjedničkog ureda pokrajine Dalmacije (Instruktion.";- Entwurf' für die Behandlung und Manipulation der Präsidial Kanteley-Geschäfte ). Naputak je napisan na njemačkom jeziku, rukopisom, goticom. Rukopis ima 58 stranica, pisan je na formatu 24,5x36 cm. Njegov transkript s gotice i prijevod na hrvatski jezik kao prilozi doneseni su u cjelini. U prijevodu na hrvatski jezik korišteni su izrazi: prezidijalni ured/spisi umjesto predsjednički ured/spisi; činovnik umjesto službenik; ekspeditor umjesto otpravni činovnik; koncepist i registrator umjesto pisar i djelatnik u pismohrani, budući da su se ti izrazi već uvriježili u arhivskoj terminologiji za to razdoblje. Pored standardnog korištenja rječnika i leksikona od velike pomoći prilikom prevođenja ovog teksta bio mi je i rječnik: Jurdisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Oesterreichs. Deutschkroatische serbische und slovenische Separat-A us gäbe . Wien: Hof und Staatsdruckerei, 1853.
