ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 58

Uvod Period tzv. »Druge austrijske uprave« u Dalmaciji započeo je ulaskom austrijskih trupa u prosincu 1813. godine u Dalmaciju, u Dubrovnik u siječnju 1814. godine i u Boku Kotorsku u srpnju 1814. godine. Ovim činom Austrija je osvojila, a potom na Bečkom kongresu 1815. godine i dobila navedena područja. »Druga austrijska uprava« u Dalmaciji, koja se od 1817. godine naziva Kraljevina Dalmacija, trajala je do 1918. godine. Prva je briga nove austrijske vlasti bila da u novostečenoj Pokrajini organizira upravu i sudstvo. Organiziranje uprave povjereno je posebnoj Dvorskoj komisiji u Beču. Među prvim prijedlozima za organiziranje uprave bio je taj da bivše Ilirske pokrajine tvore jednu kraljevinu »Kraljevstvo Ilirsko« koje bi imalo dvije gubernije (Gubernium): ljubljansku i zadarsku. Međutim, ovaj prijedlog nije prošao. Uz ovaj je još bilo nekoliko prijedloga koji se nisu ostvarili.

2 Odlukom Visoke dvorske komisije iz Beča od 14. studenoga 1814. godine,

3 upućene Provizornoj vladi u Zadru određena je upravna i politička vlast u Pokrajini. Po toj odluci osnovana je Vlada i ostali pokrajinski uredi za Dalmaciju i to: financijsko odvjetništvo (Kammersprokuratür), pokrajinsko knjigovodstvo (Provinzial Staatsbuchhaltung), Ravnateljstvo za vode i izgradnju cesta (Vereinigte Ziwil »Wasser und Strassenbaudirekzion«) te pokrajinski carinski ured (Provinzial Zohlamt). Istom odlukom bilo je utvrđeno da: - teritorij Pokrajine obuhvaća zaokruženo područje od hrvatske vojne granice s Bosnom i crnogorskog područja turske Albanije do kvarnerskog otočnog područja koje se spaja u jednu pokrajinu koja će se zvati Dalmacija, koja će u svom sastavu imati i nekadašnju Republiku Dubrovnik, te tzv. »Mletačku Albaniju« s otokom Visom te kvarnerskim otocima Velikim i Malim Lošinjem bez Cresa, Osora i Krka. - najviše tijelo uprave u Pokrajini je Zemaljska vlada (Landesgubernium) na čijem čelu se nalazi guverner (Ziwil und Militär Gouwernerur) koji u jednoj osobi objedinjuje vojnu i civilnu vlast. Guverneru je, kao pomoć u vođenju političkih i upravnih poslova, bio dodijeljen dvorski savjetnik (Hofrath) kojeg je Car imenovao u osobi baruna Josepha von Kruffta. Uz dvorskog savjetnika postojala su i četiri vladina savjetnika, jedan od njih trebao je biti imenovan iz redova crkvenog staleža teje trebao biti zadužen za školstvo i crkvena pitanja. - pokrajina Dalmacija podijeljena je na 5 okruga (Kreise), od kojih je jedan bio ustrojen od područja »Dubrovačke Republike«, jedan od područja Albanije (Boke 2 Ivković, F. Organizacija uprave u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske vladavine 1814-1918. Arhivski vjesnik (Zagreb). 34-35/1991-92, str. 31-51. Maštrović, V. Razvoj sudstva u Dalmaciji u XIX st. Radovi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru (Zadar), IV, V(1959). Novak, G. Prošlost Dalmacije, knj. II. Zagreb : Hrvatski izdavački bibliografski zavod, 1944. Sišić, F. Kako je postao današnji pojam Dalmacije i pitanje sjedinjenja s Hrvatskom. Almanah Jadranske straže, 1927. 1 HR DAZD 88. Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju (1813-1918.), Razni spisi Namjesništva, god. 1814., svež. 3, br. 3365/774.