ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 521

Uspoređujući prethodni Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (Zakon o arhivskem gradivu in arhivih - ZAG A) iz 1997. godine, i ovaj posljednji iz 2006. godine postaje očitim slijedeće: onaj iz 1997. ima 69 članaka, ovaj iz 2006. godine 103. No, to je tek tehnički obris. Sadržajne razlike opravdavaju ovo povećanje, a one se sastoje u ovome (pri čemu smo temeljnu novinu već podosta naznačili, a ovdje ćemo je još jednom kasnije uključiti): prvo, detaljno razrađen pojmovnik termina iz Zakona, zatim navođenje temeljnih načela Zakona: načelo očuvanja dokumentarnoga gradiva odnosno upotrebljivosti njegove sadržine (načelo ohranjanja dokumentarnega gradiva oziroma uporabnosti njegove vsebine), načelo trajnosti (načelo trajnosti), načelo cjelovitosti (načelo celovitosti), načelo dostupnosti (načelo dostopnosti) i načelo zaštite kulturnog dobra (načelo varstva kulturnega spomenika);

6 pregledno postupanje s onim što se naziva dokumentarno gradivo

7 (prethodni je Zakon postupanje s ovim gradivom raspršio kroz više cjelina, dok je sada to preglednijc komprimirano u zasebno poglavlje

8

), pregledno postupanje s onim što se naziva arhivskim gradivom

9 (javno arhivsko gradivo, filmsko arhivsko gradivo, privatno arhivsko gradivo (zasebno arhivsko gradivo)), što je bilo razvidno obrađeno i prethodnim Zakonom; detaljan opis arhivskih djelatnosti kao i nositelja arhivske službe u Republici Sloveniji (preglednije nego u prethodnom Zakonu). U pogledu dostupnosti gradiva, novost predstavlja posebno isticanje rokova dostupnosti za gradivo prije 1990-e, u smislu daje isto dostupno za korištenje bez ograda, osim ukoliko se radi o osjetljivim osobnim podacima koji su bili iznuđeni kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda a odnose se na osobe koje nisu bile nositelji javnih funkcija, pa se pretpostavlja daje riječ o lažnim podacima kojima bi se vrlo lako moglo manipulirati i direktno štetiti ljudskom dignitetu.

10 Novost u ovom smislu je i to da se dostupnost gradivu nastalom nakon 1990-te, a koje sadrži tajne podatke može ograničiti na zahtjev stvaratelj a/imate lj a koji predaje gradivo, ali nikako više nego za 10 slijedećih godina od dana primopredaje.

11 Čini se daje najznačajnija novost u ovom pogledu temeljno polazište »Javno arhivsko gradivo... dostupno svakome.«

12 Time je zapravo maknut onaj rok iz prethodnog Zakona koji je utvrđivao daje »Javno arhivsko gradivo, koje u vrijeme nastanka nije bilo namijenjeno/dostupno javnosti, dostu6 Zakon o varstvu dokumentarnega in arhivskega gradiva ter arhivih - ZVDAGA, Uradni list RS, 30/2006, čl. 3-7. 7 Slovenska arhivistička praksa koristi termin dokumentarno gradivo. Riječ je zapravo o onome što se u Hrvatskoj naziva registraturno gradivo. Dakle riječ je o gradivu stvaratclja/imatelja, ograničenih rokova čuvanja, ili o gradivu koje ima karakter arhivskoga gradiva, ali naprosto još uvijek nije preuzimanjem smješteno u nadležni arhiv, s lime da u slovenskoj praksi to znači još i ono gradivo koje ima karakter arhivskoga gradiva, ali koje će ostali na trajnoj pohrani kod stvaratelja/imatelja, a ne nužno u nadležnom arhivu. Termin je uveden u slovensku arhivističku praksu koncem 1970-ih i početkom 1980-ih godina, usp. npr. Žontar, J. Pravno urejanje varstva arhivskega gradiva za slovensko ozemlje do zadnje spremembe zakona. Arhivski predpisi v Republiki Sloveniji. Ljubljana : Arhiv Republike Slovenije, 2007., str. 21. 8 Usp. Zakon o arhivskem gradivu in arhivih (ZAGA), Uradni list RS 20-1140/1997 9 Suština onoga što predstavlja arhivsko gradivo ista je u slovenskom kao i u hrvatskom arhivskom zakonodavstvu, usp. ZVDAGA, čl. 2. 10 Usp. ZVDAGA, čl. 65. " Usp, isto, Čl. 66. 12 »Javno arhivsko gradivo... dostopno vsakomu.«, ZVDAGA, čl. 63.