ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 518
na europskim dvorovima, posljedica kulturnog nego političkog razvitka, tj. Francuske revolucije, ratova i okupacije njemačkih država. Rheinland i sjeverna Njemačka bili su anektirani, dijelovi teritorija središnje Njemačke nalazili su se pod francuskom vojnom upravom, a južnonjemačka kraljevstva, vojvodstva i kneževine bili su nominalno nezavisne države pod francuskim utjecajem (na početku poglavlja priloženo je pet preglednih karata Njemačke pod francuskom okupacijom). Svi oblici francuske uprave u Njemačkoj ostavili su u njemačkim arhivima opsežno registraturno gradivo, ali ono je, prema autoru, nedovoljno sustavno obrađeno i paleografski neistraženo, stoga, nakon drugog poglavlja u kojem su opisane vrste registraturnoga gradiva (dopisi, rješenja, odluke, zahtjevi, uredbe) s njihovim sadržajnim i vanjskim/formalnim obilježjima te registraturni sustavi na razini departmana (administrativno-teritorijalna jedinica lokalne uprave koja se dijelila na arondismane ili okruge), autor u trećem poglavlju donosi transkripciju izabranih dokumenata francuske uprave popraćenih komentarima (uredba o francuskom jeziku kao službenom u rajnskim departmanima, okružnica o načinima širenja francuskog jezika u novim departmanima na lijevoj obali Rajne, izvodi iz predmeta oduzimanja zemljoposjeda, plaćanja zemljišnih pristojbi i zakupa, uredbe o novačenju, notarijatu, te vjerskoj slobodi i toleranciji), a u posljednjem poglavlju i njihove reprodukcije (prva tri poglavlja obuhvaćaju 154 stranice, dok poglavlje s reprodukcijama (tablicama) ima zasebnu numeraciju (1-45)). Francuski jezik bio je u navedenom razdoblju službeni jezik uprave i u rajnskim je departmanima dominirao cjelokupnim javnim životom, dok je u sjevernoj Njemačkoj i u područjima pod vojnom upravom ostao na razini uprave i sudstva te kao jezik okupatora nije bio prisutan u svakodnevnom životu i gospodarstvu. Danijela Marjanić Arhivskipredpisi v Republiki Sloveniji. Ljubljana : Arhiv Republike Slovenije, 2007. Zbirka propisa (uz dva popratna članka) Arhivski predpisi v Republiki Sloveniji predstavlja zanimljivo štivo. Doduše, tekst bilo kojeg propisa ne predstavlja naročito uzbudljivo štivo, i to bi bio slučaj i s pravnim tekstovima navedene Zbirke, kada bi se tekst iščitavao tek formalno-pravno i strogo, od članka do članka, sa svojim formal no-pravnim konsekvencama. Međutim, Zbirka je interesantna utoliko što odražava vrijeme u kojem nastaje, ili bolje: vrijeme koje tek dolazi, vrijeme koje nas tek očekuje, vrijeme koje se nagovješćuje. Koje je to vrijeme? To je budućnost iz science fiction filmova koja je sve manje science fiction. Zašto nam je to ovdje potrebno spominjati? Iz dva razloga: prvi, zbog percepcije arhivske djelatnosti, a drugi, zbog osvrta na sadašnje i buduće stanje arhivske djelatnosti. Dozvolimo si, za onaj prvi problem, jedan duhovit prikaz odnosno percepciju koju je spomen arhivske djelatnosti (ili njoj srodnih) izazivao u očima javnosti 20-tih godina XX stoljeća u Hrvatskoj. U uvodnom djelu male brošure Šetnje kroz Etnografski muzej, sastavljač
