ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 508
se ono uklapa u preopterećeni budžet muzeja, a zatim prezentiraju tehnike prikupljanja novčanih sredstava (fundraising) za postavljanje izložbi. Slijedi članak Velike donatorske kampanje - koliko dobro američki model funkcionira u europskim institucijama autora Juliana Marlanda iz Brakeley LTD-a u Londonu, u kojem se ukratko fokusira na proces primjenjivanja znanja i iskustava europskog okruženja iz američkog modela prikupljanja donacija. O Novoj zgradi Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu - veliki marketinški izazov piše autorica Snježana Pintarić iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, koja ističe važnost ovog zdanja kao najvećeg i najsuvremenijeg muzeja u Republici Hrvatskoj te važnu ulogu marketinških i PR stručnjaka u prezentiranju istoga s obzirom na novu lokaciju tj. prelaska iz povijesnog centra grada u dio grada koji je dosada imao samo stambenu funkciju. Dvojac s početka teksta, Michael Margitich i James Gara iz Muzeja modernih umjetnosti u New Yorku, u članku pod nazivom Kapitalna kampanja opisuju proces planiranja i provođenja kampanje - od potrage za arhitektom, donacijama, financijskim planom, marketingom i komuniciranjem, do samog planiranja otvorenja novog Muzeja suvremene umjetnosti. Janka Vukmir iz Instituta za suvremenu umjetnost - SCCA u Zagrebu u svom članku Partner trajnim vrijednostima daje opis odnosa između muzeja i sponzora u Hrvatskoj u zadnjih petnaest godina, uz kritički osvrt obiju strana te uz nekoliko primjera koji su poznati cijeloj hrvatskoj javnosti. Daljnji slijed članka vezan je za nekoliko različitih tema, nevezanih za prethodno obrađenu temu Seminara, poput rubrike Riječ je o... u kojoj autorica Mirja Lovrić iz Hrvatskog pomorskog muzeja Split, u svom članku o matičnom muzeju prezentira ovu relativno novu ustanovu koja će tek zaokružiti prvo desetljeće svoga postojanja. Unatoč svojoj »mladosti«, zbog bogate pomorske povijesti i važnosti grada Splita kao luke i brodogradilišta te zbog lijepe tradicije postojanja muzeja vezanih za njegovu ekonomiju, u tom kontekstu, ova je institucija svjedok osam godina duge tradicije pomorskih muzeja u Splitu, njihovih početaka, ali i pomorskih muzeja uopće. U rubrici Iz muzejske teorije i prakse, Ivo Maroević s Filozofskog fakulteta, Odsjeka za informacijske znanosti, Katedre za muzeologiju u Zagrebu piše o Muzejskom predmetu kao povijesnom izvoru i dokumentu. Dalje pod istom rubrikom slijedi članak pod nazivom Meštrović i »Meštrovič« izvorno, originalno, legalno, nelegalno i kopirano djelo Ivana Meštroviča, autorice Ljiljane Cerinc iz Fundacije Ivana Meštrovića - Atelijer Meštrović iz Zagreba, u kojem se nastoji privući pažnja na problematiku određivanja autentičnih, izvornih i legalnih djela te razlikovanja nelegalnih i kopiranih djela. Slijedi članak Uz 80. obljetnicu Gradskog muzeja Varaždin, 1925-2005. u kojem autorica Ljerka Simunić daje detaljan pregled razvoja muzeja te promjene kroz koje je prošao da bi sada zauzeo mjesto moderne institucije koja prati suvremene trendove u muzejskoj djelatnosti.
