ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 498

ske i vanjskotrgovačke politike, koja jc Austriji omogućila poseban položaj u odnosima između Zapada i Istoka. Brojne povijesno-statističke podatke vezane za ova pitanja donosi Andreas Resch u članku Die Außenhandelsbeziehungen zwischen dem RGW-Raum und Österreich in der Nachkriegszeit - dargestellt im Spiegel der österreichischen Außenhandelsstatistik. Takav osobit položaj Austrije kao »mosta« između Zapada i Istoka kao i pitanje propusnosti željezne zavjese obradila je Andrea Komlosy u svojem radu pod naslovom Österreichs Brückenfunktion und die Durchlässigkeit des »Eisernen Vorhandg«. Maren Seliger u kontekstu gospodarskih odnosa s komunističkim zemljama i austrijskih vanjskotrgovačkih aktivnosti u članku KPÖ-Firmen und Osthandel 19451989. Rahmenbedingungen und einige Aspekte der Außenhandelpraxix bavi se slabije poznatim pitanjem djelatnosti Komunističke partije Austrije odnosno firmi, koje su se nalazile u njezinom vlasništvu. Gertrude Enderle-Burcel pozabavila se djelatnošću Josefa Dobretsbergera, uglednog austrijskog gospodarstvenika, koji se isticao snažnim zagovaranjem jačanja gospodarskih odnosa s komunističkim zemljama. Općenito, Austrija u tom razdoblju jača svoj položaj između Istoka i Zapada i preuzima ulogu posrednika između dvaju blokova i njihovih različitih gospodarstava. Roman Stolzlechner analizira gospodarske odnose Austrije s DDR-om i ulogu poduzeća u vlasništvu Komunističke partije Austrije, dok Christoph Boyer isto pitanje obrađuje još temeljitije donoseći pregled gospodarskih odnosa Austrije sa Sovjetskom zonom u Njemačkoj odnosno s DDR-om od 1945. do 1990. godine. Piotr Franaszek za isto razdoblje analizira gospodarske odnose Austrije s Poljskom, sa zaključkom kako je Poljska kao dobavljač ruda i poljoprivrednih proizvoda za Austriju imala daleko veće gospodarsko-trgovačko značenje, koje karakterizira relativna jednostavnost za razliku od složenijih odnosa Austrije s Cehoslovačkom odnosno sloma gospodarskih odnosa između dvaju zemalja u razdoblju od 1945. do 1955., koje analizira Eduard Kubű. Veći zamah, zapravo posebne odnose, pa tako i gospodarske, ostvarila je Austrija u odnosima s Mađarskom nakon 1950., koje donosi Ágnes Pogányi, a objašnjava činjenicom, kako je nakon Drugog svjetskog rata Austrija u očima Mađara prestala biti gledana kao kolonijalni gospodar, nego kao partner. Žarko Lazarević i Jože Prinčič u članku pod naslovom Slovenian-Austrian Economic Relations 1945-1991 (A View from Slovenia), donose sažeti pregled slovcnsko-austrijskih gospodarskih odnosa, opterećenih jugoslavenskom dimenzijom međudržavnih odnosa, dok Damir Jelić analizira hrvatsko-slovenske gospodarske odnose u članku pod naslovom »Living in the neighbourhood« - Economic Relations between Capitalist Austria and Socialist Croatia in Historical Perpective. Radovi drugog dijela sveska posvećeni su arhivskim izvorima za povijest gospodarskih odnosa Austrije sa zemljama komunističkog Istoka. Alexandra NeubauerCzettl u radu pod naslovom Österreichs Beziehungen zu Ungarn, Polen, der Tschechoslowakei und Jugoslavien im Spiegel der Staatsurkunden obradila je sve trgovačke ugovore, što ih je Republika Austrija sklopila s četirima zemljama slijednicama Austro-Ugarske Mađarskom, Poljskom, Cehoslovačkom i Jugoslavijom i to na osnovi primarnih arhivskih izvora (samih ugovora), službenog glasnika Bundes-