ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 453
biti suočeni s javnim objavljivanjem njihove suradnje s tajnom policijom komunističkog režima. Vrlo osjetljivo pitanje lustracije navelo je potpisnika ovih redaka da se zapita neće li za dvadeset godina ovakvo razotkrivanje biti proglašeno kršenjem zaštite privatnosti ovih, ponekad, istaknutih pojedinaca. Nizozemski arhivisti su, sa svoje strane, ukazali na problem autorskih prava te problem zaštite privatnosti prilikom objavljivanja fotografija na web-stranicama Nacionalnog arhiva Nizozemske. Sa strane situacije u Hrvatskoj ukazao sam na slabost civilnog društva u Hrvatskoj gdje se neprofitne nevladine organizacije uzimaju kao relevantni čimbenik uglavnom u vrijeme izbora (npr. udruga GONG). Gospođa Gavriela Ivacs, savjetnik u Arhivu Otvorenog društva, primjetilajc da joj nije jasno zašto se zaklada Otvoreno društvo Georgea Sorosa povukla iz Hrvatske na što sam ustvrdio da se filantropija Sorosa ne sastoji u tome da daje novce svakom kulturnoumjetničkom društvu ili udruzi za zaštitu ptica pjevica. Civilno društvo je u Popperovom konceptu otvorenog društva ravnopravni sudionik s državnim, odnosno vladinim sektorom i privatnim sektorom. Osjetio sam se ponukanim da skrenem pažnju sudionika stola na važnost događaja u sferi političkih borbi i stranačke politike što posredno utječe i na nedostatak korištenja arhiva od strane novinara i publicista. Opterećeni dnevnom politikom, novinari i publicisti vrlo malo koriste arhivsko gradivo iz recentne povijesti vezano uz važne i aktualne teme. Uglavnom obrađuju teme iz povijesti i tako se ne odmiču od ostalih korisnika arhiva koji istražuju da bi pisali članke u znanstvenim i inim časopisima za usku stručnu javnost. Dr. Székely je pohvalio maleni broj obrazovanih istraživačkih novinara u Mađarskoj koji se mogu uhvatiti u koštac s aktualnim temama. No, tijekom rasprave dodao je da je nakon prvotne euforije zbog promjene sustava u Mađarskoj većina naroda izgubila interes za praćenjem tema kao stoje npr. otvaranje za javnost gradiva kojemu je istekao rok nedostupnosti. Praktični problemi, u sadašnjosti i budućnosti, naveli su neke sudionike stola da se upitaju da li je potrebno uvesti neovisna nadzorna tijela kako bi se primjenjivala zaštita privatnosti podataka. Drugi problem koji zahvaća šire, svjetske okvire jest moć multinacionalnih kompanija i korporacija koje, prikupljajući osobne podatke, u prigodi su kršiti zaštitu privatnosti pojedinaca. Ovo alarmantno stanje našlo je odraza u Zakonu o dopunama zakona o zaštiti osobnih podataka (NN 118/06) iz 2006. godine gdje se pod slovo zakona stavljaju i predstavništva i podružnice stranih pravnih i fizičkih osoba. Želio bih vjerovati da u vremenima pretvorbe i privatizacije nije ovaj problem ostavio dugoročne posljedice za hrvatsko društvo u cjelini. Interni dužnosnici za informiranje bili bi odgovorni za zaštitu privatnosti osobnih podataka, predložili su pojedini sudionici okruglog stola. U hrvatskom Zakonu o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03) definiran je voditelj zbirke osobnih podataka kao i njegova prava i obveze te prava i obveze Agencije za zaštitu osobnih podataka. Po zakonu, osoba koja se smatra oštećenom kršenjem prava na zaštitu osobnih podataka, odštetu za to kršenje može potražiti na sudu. Drugi dan konferencije bio je posvećen praktičnim pitanjima otvorenog pristupa arhivskom gradivu i iskustvima. Na temu »Politika pristupačnosti između agencija i Nacionalnog arhiva Nizozemske« prezentaciju je održao dr. Nico van Egmond, voditelj Vanjske službe tog
