ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 450
Konferencija O otvorenom pristupu javnim informacijama i zaštiti privatnosti podataka Zagreb, 17.-18. lipnja 2008. U Hrvatskom državnom arhivu održana je 17. i 18. lipnja 2008. godine Konferencija O otvorenom pristupu javnim informacijama i zaštiti privatnosti podataka u zajedničkoj organizaciji Hrvatskog državnog arhiva i Nacionalnog arhiva Nizozemske kojoj je predsjedao prof. dr. F. C. J. (Eric) Ketelaar, profesor arhivistike na Sveučilištu u Amsterdamu. Konferencija je zapravo dio projekta MATRA koji se bavi administrativnom i upravnom reformom u hrvatskoj arhivskoj službi, a financira ga Europska unija. Moglo bi se reći da se ova konferencija slobodno mogla nazvati i »Između struke i politike« u trokutu Nizozemska-Mađarska-Hrvatska, budući da su se sudionici bavili vrlo konkretnim pitanjima iz odnosa arhivistike i arhivske djelatnosti prema okruženju koje čine politika, štoviše političko okruženje i uvjeti u protekla dva desetljeća te javnost kao derivat, ili možda samostalni čimbenik u kreiranju okruženja u kojem djeluju arhivi. S arhivističkog stajališta ta tema - odnos struke i politike - nije tako jednostavna i nerazrađena, a daleko od toga da bi bila jednoznačna, crno-bijela i mehanički predvidljiva, pa su u tom smislu od velike koristi u praćenju rada ove konferencije bile preporuke Vijeća Europe donesene u proteklih 27 godina. Konferenciju je otvorio dr. Stjepan Ćosić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, pozdravivši sve nazočne. Naglasio je važnost suradnje među arhivskim službama u unapređenju arhivske djelatnosti. Skup su toplim riječima pozdravili izaslanica ministra kulture Republike Hrvatske mr. sc. Nina Obuljen i veleposlanica Kraljevine Nizozemske gđa C. M. (Nienke) Trooster. Radni dio konferencije otvorio je dr. Ivan Székely iz Arhiva Otvorenog društva u Budimpešti predavanjem na temu »O političkoj svijesti u politici otvorenog pristupa javnim informacijama unutar europskog okvira«. Prikazujući nam izvješća pojedinih europskih državnih arhiva, ili, točnije državnih arhivskih uprava o stanju arhivske djelatnosti na gorespomenutom području, dr. Székely je impresionirao šarolikošću stručnih i/ili političkih svjetonazora u pojedinim europskim državama, dok, francuska arhivska uprava uopće nije poslala odgovore na neka od pitanja iz upitnika razaslanog na sve europske središnje arhivske adrese. Štoviše, ovaj predstavnik Arhiva Otvorenog društva, neke vrsti zaklade koju je osnovao čuveni investitor na burzi, jedan od vodećih svjetskih vlasnika kapitalnih investicijskih fondova i filantrop George Soros, upoznao nas je s činjenicom da povjesničari perioda zvanog »Hladni rat«, ispunjenog brojnim zanimljivim temama za povijest, polažu privatnost pojedinaca navedenih u dokumentaciji na oltar povijesne istine. Recentno otvaranje arhiva KGB-a u Ukrajini je hvalevrijedan pokušaj, iako ograničenog dometa u širem europskom kontekstu. Za nadati se je da će i arhivi u SAD-u i Rusiji još puno toga otkriti, pružajući izbalansiranu sliku o 40 godina, u kojima su strateški bombarderi uvijek morali biti spremni za borbene letove.
