ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 423

na dva aspekta rada u arhivu; znanstveni aspekt koji podrazumijeva znanstveno­analitičku obradu arhivskoga gradiva i pravni aspekt koji podrazumijeva status ar­hiva kao javne ustanove pomoću koje državna tijela te pravne i fizičke osobe ostva­ruju ili štite osobna prava i interese. Dr. Branko Bubenik rezimirao je svoj dugogodišnji rad na mjestu ravnatelja Arhiva Hrvatske radiotelevizije. Dotaknuo je temu evolucije audio-vizualnih medija u svijetu i u Hrvatskoj, a posebnu je pažnju posvetio multimedijskom arhivskom i dokumentacijskom sustavu HRT-a. Dr. Vili Premzl sa Sveučilišta u Mariboru kroz predavanje Arhivist i arhitekt ukazao je na neophodnu potrebu uske suradnje arhivista i arhitekata prilikom plani­ranja izgradnje namjenskih arhivskih zgrada i spremišta. Kako bi se izradila rele­vantna projektna dokumentacija, potrebni su stručni savjeti obiju profesija. Dr. sc. Zivana Heđbeli iz Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Re­publike Hrvatske svoje je predavanje pod nazivom Arhivska etika koncipirala kao svojevrsnu radionicu. Polaznici su bili podijeljeni u nekoliko manjih skupina te su im postavljena pitanja sadržajno vezana za etičnost u arhivskoj struci. Svaka je sku­pina morala formulirati smislen odgovor i izabrati predstavnika koji je predočio i obrazložio odgovor pred ostalim polaznicima. Dr. Monica Martignon sa Sveučilišta u Veneciji ocrtala je osnove arhivskog zakonodavstva u nekoliko europskih zemalja te ukazala na njihove različitosti. Pre­davačica je ukazala na nužnost unificiranja zakonodavsta europskih država, posebice zakona i zakonskih akata o pravu na dostupnost informacija, zaštiti osobnih poda­taka i upravljanju elektroničkim gradivom. Predavanje pod nazivom Arhivsko zakonodavstvo juznoeuropskih zemalja odr­žao je dr. Jovan Popović, bivši ravnatelj tadašnjeg Arhiva Jugoslavije. Izložene su osnovne smjernice zakonodavstva Albanije, Mađarske, Rumunjske, Hrvatske, Slo­venije, Srbije i ostalih zemalja regije, u području zaštite arhivskoga gradiva. Istak­nuto je da su sve zemlje regije započele proces usklađivanja zakona sa normama Europske Unije. Dr. Karoly Kecskmeti je kroz predavanje Memorijska funkcija arhivskih usta­nova i dostupnost arhivskoga gradiva ukazao na suštinsku svrhu arhiva, a ta je da gradivo služi narodu i da se stvori organizirana kolektivna memorija. Dr. Kecskmeti je obrazložio francuski i engleski model nacionalnih arhiva i ukazao na njihove različitosti. U drugom dijelu predavanja dr. Kecskmeti se fokusirao na važnost i značaj dostupnosti arhivskoga gradiva i s obzirom na deklasifikaciju gradiva. Dr. Grazia Tato, ravnateljica Državnog arhiva u Trstu, prikazala je začetak i razvoj arhivskog zakonodavstva u Italiji. Ukazala je i na gorući problem s kojim se trenutno suočavaju talijanski arhivisti: koliziju načela privatnosti tj. pravo osoba na zaštitu osobnih podataka s načelom transparentnost tj. pravo korisnika na dostupnost arhivskog gradiva. Dr. Duša Krnel - Umek, arhivski savjetnik Pokrajinskog arhiva u Kopru u svom je predavanju pod nazivom Novi mediji u slovenskom arhivskom zakonodav­stvu predstavila novi slovenski Zakon o zaštiti registraturnoga i arhivskoga gradiva i

Next

/
Oldalképek
Tartalom