ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 413
Mr. sc. Dražen Kušen, Ljerka Šimunić i Željko Vrban (Državni arhiv u Osijeku) prezentirali su Arhiv Belja u Kneževu. Tijekom svojeg tristogodišnjeg postojanja, Belje je doživjelo i preživjelo promjene privatnog u državno vlasništvo, promjenu državnog u društveno vlasništvo, a onda ponovo promjenu društvenog u državno i državnog u privatno vlasništvo, krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Dio gradiva danas se čuva u Državnom arhivu u Osijeku a dio u Arhivu Belja u Kneževu, koje danas praktično djeluje kao velika središnja samostalna pismohrana, koja uz stručnu pomoć Državnog arhiva u Osijeku skrbi o svom gradivu. Matko Rako (Državni arhiv u Zagrebu) predstavio je fondove gospodarstva koji se čuvaju u Državnom arhivu u Zagrebu. Promjena društveno-političkog uređenja u 1990-ima dovela je i do promjena u gospodarstvu. Mnogi gospodarski subjekti prestali su postojati. U novonastaloj situaciji Državni arhiv u Zagrebu bio je prisiljen preuzeti velike količine gradiva, u različitom stanju sređenosti. Rako dijeli gradivo gospodarskih subjekata na vrijedno i ono manje vrijedno. Vrijedno gradivo predstavljaju oni fondovi koji su od izuzetnog značaja za Zagreb i šire i čiji su stvaratelji svojim djelovanjem bitno pridonijeli razvoju pojedine grane gospodarstva i ostvarili značajan utjecaj na okolinu. Manje vrijedno gradivo nastalo je radom ne tako važnih stvaratelja, ali se ipak čuva u Arhivu jer ilustrira postojanje određenih društveno potrebnih djelatnosti. Državni arhiv u Zagrebu 2006. započeo je rad na izradi Vodiča u računalnoj aplikaciji »Fizz«. Ukupno je upisano 448 fondova gospodarstva. Branka Molnar (Državni arhiv u Zagrebu) kroz svoje izlaganje je pokušala odgovoriti na pitanje: Sto činiti s gospodarskim gradivom kad se ono nađe izvan svog »prirodnog okruženja«, točnije, unutar obiteljskih i osobnih fondova i zbirki? Molnar smatra da takvo gradivo u svakom slučaju treba prepoznati, staviti u kontekst, opisati i valorizirati. Molnar je izlaganje dopunila i konkretnim primjerima nekolicine obiteljskih i osobnih fondova a među čijim gradivom je zatekla gospodarsko gradivo. Siniša Lajnert (Hrvatski državni arhiv) u svojem je izlaganju »Vrednovanje i zaštita gradiva Hrvatskih željeznica«, govorio o utjecaju procesa restrukturiranja HŽ-a na kategorizaciju, o mikrovrednovanju, te o problemima na koje je nailazio kod izlučivanja i sređivanja gradiva HŽ-a. Na kraju izlaganja dotakao se i teme izdavaštva HŽ-a te djelovanja Hrvatskog željezničkog muzeja. Lajnert smatra da, iako je do sada mnogo učinjeno na obradi i zaštiti gradiva HŽ-a, još uvijek predstoji zadatak ostvarenja kontrole nad cjelokupnim gradivom HŽ-a, te njegova digitalizacija i umrežavanje. Autor se nada da će, jednom kad završi turbulentni proces restrukturiranja HŽ-a, doći i do osnivanja Arhiva željeznica. Sonja Prša (Hrvatske željeznice) ukazala je na osnovne dodirne točke između Arhiva i sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000. Grgo Miočić (Ericsson Nikola Tesla) govorio je o primjeni FileNetovih rješenja u postavljanju temelja budućeg digitalnog arhiva u kompaniji Ericsson Nikola Tesla. FileNet je integrirani informacijsko komunikacijski sustav za upravljanje korporativnim sadržajem i poslovnim procesima u kompaniji. Taj sustav predstavlja tzv. »one stop shop« rješenje koje se integrira u postojeće informacijske sustave u
