ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 391

larije u Dubrovniku uvezane 1643. »dvije knjige za pisanje, a 1675. godine jedna knjiga od 6 kvinterneta za ispisivanje inventara osmanskih dokumenata.«

111 Dubrovačke dragomane, posrednike u svim poslovima s Osmanlijama, valjalo je redovito opskrbljivati papirom ne samo za potrebe njihove službe, već i kako bi udovoljili zahtjevima svojih hirovitih istočnih klijenata. Frano Milli je, u skladu s odlukama Malog vijeća, često naručivao papir. Krajem veljače 1581. poslovao je s Barlettom, koji mu je predao tri kvaderna papira po odluci plemića Marina Bone i Malog vijeća,

11 dok se 14. srpnja iste godine navodi daje Milliju plaćeno perper i četiri groša kako bi kupio dva kvinterna po cijeni od pet groša po komadu teje dobio još tri groša kako bi izgladio papir.

113 Sedam dana ranije Barletto je prodao dragomanu po cijeni od šest groša i dva kvaderna grubljeg papira, tzv. charta grossulissa. 1 Koncem siječnja 1582. Milli dobija sedam groša za nabavku papira,

115 a slične isplate zabilježene su i u srpnju i kolovozu iste godine.

116 Sve se ponavlja u ožujku, lipnju i kolovozu 1583. godine.

117 Ponekad je Frano Milli službeno također istaknut kao knjižar, libraro. Tako je u-lipnju 1583. Frano knjižar dobio 14 groša po odobrenju plemića Kaboge, jer je dao dva kvinterna glatkog papira."

8 Ipak, temeljno mu je zanimanje bila dragomanska služba, u kojoj se navodi još dvadeset godina kasnije, u svibnju 1603.

119 Stranci su zadržali istaknuto mjesto kao knjižari i u 17. stoljeću, pa je tako krajem 1611. zabilježena isplata za popravak notarskih i kancelarijskih knjiga Ivanu Pavlovom Basilettiju i knjige za Notarijat, Kancelariju i druge službe u toj godini.

120 U ovom kasnijem razdoblju više je podataka i o židovskim knjižarima, čije su usluge pak isključivo vezane uz duhovne potrebe židovske zajednice u Dubrovniku, Schola hebreorwv

m Ipak, daleko od povoljnih prilika koje su vladale na polju uvezivanja knjiga u Dubrovniku gotovo kroz cijelo 16. stoljeće, osim na samom njegovu početku, posljednjih desetljeća Republike javilo se veliko siromaštvo. Ono uvelike nadmašuje čak i skromno razdoblje za knjigoveže početkom 16. stoljeća, kad su vladale stroge mjere štednje. Ovu krizu može se izravno obrazložiti stvarajem prve dubrovačke tiskare, radom Carla Occhija 1783.

122 Po primjeru svećenika Šimuna Trošana vidi se daje taj obrt spao doista na niske grane, jer je Senat usvojio njegovu molbu 28. lipnja 1792. da ga stipendira kako bi studirao u Rimu godinu dana i nau111 Miović, V. i Selmani, N. Turska kancelarija i Acta Turcarum od vremena Dubrovačke Republike do danas. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku (Dubrovnik). 45 (2007), str. 239. 112 Detta sv. 4, f. 300. 113 Detta sv. 4, f. 325. 1,4 Detta sv. 4, f. 324. 115 Detta sv. 4, f. 357b. "

6 Detta sv. 4, f. 382 i f. 392. 117 Detta sv. 4, f. 421, f. 406 bis i f. 443 bis. "* Detta sv. 4, f. 406 bis. 119 Cons. Rog. sv. 78, f. 21 lr-v. Očito se u Milli u ovoj službi dobro snašao, jer i njegov sin studira litte ras turcicarum (Cons. Rog. sv. 78, f. 213v). 120 Cons. Min. sv. 69, f. 22 lv. 121 Seferović, R. Dubrovački teolozi o židovskoj zajednici u prvoj polovici 18. stoljeća. Anali Zavoda z.a povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku (Dubrovnik). 44(2006), str. 153. 122 Cučić, V. Prvi tiskari u Dubrovniku s popisom tiskane građe. str. 114, uz pregled starije literature.