ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 351
u fondu nastalo je djelovanjem stvaratelja - Uprave za suzbijanje kriminaliteta koja je djelovala kao tijelo (Republičkog) Sekretarijata za unutrašnje poslove SRH. Navedeni Sekretarijat osnovan je 1953. pod nazivom Državni sekretarijat za unutrašnje poslove NRH 29 te je pravni slijednik ukinutog Ministarstva unutrašnjih poslova NRH 30 (1946.-1953.) koje je osnovano 1945. pod nazivom Ministarstvo unutrašnjih poslova Narodne vlade Hrvatske, 31 čije je poslove i preuzeo. Državni sekretarijat je 1963. promijenio naziv u Republički sekretarijat za unutrašnje poslove SRH, a od 1990., uspostavom neovisne i samostalne Republike Hrvatske, to tijelo postaje Ministarstvo unutarnjih poslova RH. Od gradiva fonda navedenog stvaratelja 156 kutija odnosi se na policijske dosjee političkih osuđenika između dva rata i nakon 1945. s pripadajućom kartotekom, jedna kutija odnosi se na osobe osuđene na vremenske kazne 1945., tri kutije odnose se na studentska događanja 1968./1970., jedan svežanj na IB-ovce 32 (1978.-1979.), dvije kutije na godišnja izvješća 1955.-1970. te četiri kutije na rad Matice hrvatske 1962.-1972. Četiri kutije u fondu i pripadajuća kartoteka odnose se na osobe osuđene na smrt strijeljanjem ili vješanjem u razdoblju 1942.-1959. No, budući da fond nije arhivistički sređen te za njega ne postoji obavijesno pomagalo - inventar, već samo popis gradiva koji nije dovoljno detaljan, a ni u potpunosti točan, to otežava detaljniji uvid u ostatak gradiva navedenog fonda. Stoga je kao uzorak istraživanja obrasca smrtnih osuda nad političkim protivnicima odabrana posljednja navedena cjelina u fondu u kojoj se nalaze dosjei i kartoteka 713 osoba osuđenih na smrt. Istraživanje je obavljeno na temelju direktnog uvida u svaki pojedinačni dosje, zatim usporedbom dosjea s podacima iz kartoteke, kao i brojnim stanjem u kartoteci te je utvrđeno kako za sve dosjee ne postoji i određeni karton u kartoteci, a također za nekoliko kartona iz kartoteke nije postojao odgovarajući dosje. Usporedbom tih dvaju podataka te utvrđivanjem konačnog brojčanog stanja došlo se do broja od 713 osuđenika na smrt. Ideja je ovog dijela rada pokušati prikazati analizu žrtava s aspekata dobne i spolne strukture, strukture prema mjestu i godini stradanja te prema zanimanjima. Ta nam analiza ovdje može poslužiti samo kao određeni uzorak, ali nikako kao konačan rezultat istraživanja o žrtvama, niti na određenom prostoru na području Hrvatske, niti u određenom vremenskom periodu. Žrtve čiji se dosjei nalaze u obrađenoj seriji navedenog fonda većinom su osuđeni u Zagrebu, iako ima i dosta dosjea osuđenika iz drugih dijelova Hrvatske, kao što ću kasnije i pokazati. Godine stradanja su također raznolike - većina je žrtava osuđena 1945. godine - otprilike polovica, ali raspon godina stradanja je velik Osnovan temeljem Ustavnog zakona od 1953. te Zakona o provođenju Ustavnog zakona NRH o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti (NN 9/53 od 21. 2. 1953.). 0 Zakonom o imenu NR Hrvatske (NN 34/46 od 28. 2. 1946.) Ministarstvo unutrašnjih poslova Narodne vlade Hrvatske mijenja naziv u Ministarstvo unutrašnjih poslova NR Hrvatske. 1 Osnovano je odlukom o Narodnoj vladi Hrvatske od 14. 4. 1945. (NN 2/45 od 7. 8. 1945.). 2 Osobe koje su, nakon Rezolucije Informbiroa i sukoba Jugoslavije sa SSSR-om 1948. te političkim udaljavanjem dviju država, i dalje iskazivale naklonost Staljinovoj politici i Informbirou i time, prema mišljenju vlasti, izražavale nelojalnost politici Jugoslavije i KPJ.
