ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 303

Luka Vukušić Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21 Zagreb UBOJSTVO BARUNICE KATARINE KEGLEVIĆ POČINJENO 1659. GODINE UDK 34(497.5)" 16"(093) Pregledni rad Popisujući gradivo fonda obitelji Oršić (HR HDA 749 Obitelji Oršić i Claudius) naišao sam na nekoliko spisa koje ne treba čitati između redaka da bi se dobila jasna slika ljudi i događaja koje spominju. Među te spise prvenstveno spada isprava Cazmanskog kaptola iz 1659. godine koja sadrži iskaze svjedoka o ubojstvu barunice Katarine Keglević koju je dao ubiti njen muž, knez Franjo PetriČević. U ovom ću članku donošenjem teksta tih iskaza svjedoka u izvornom obliku i u hrvatskom prijevodu, pokušati ukazati na njihovu vrijednost. Ključne riječi: Franjo PetriČević, Katarina Keglević, plemstvo, sedamnaesto stoljeće, ubojstvo supruge, iskazi svjedoka, kajkavsko narječje, latinski sudski dokumenti Uvod Sredinom 17. stoljeća u Hrvatskoj je više plemićkih obitelji posjedovalo značajna imanja i bogatstva koja su bila uporišta njihove moći. Daleko je prednjačila obitelj Zrinskih, no, među moćnije se obitelji, bez bojazni u pogrešku, mogu ubrojiti i obitelji Keglević od Buzina i PetriČević od Miketinca.

1 Naime, Keglevići su u to vrijeme posjedovali Vinicu, Goricu, Dubovac, Krapinu, Začretje, Kalinovec, Lobor, a osim toga imali su i posjede u Ugarskoj. S druge strane, Petričevići su se već bili podijelili na više ne tako čvrstih grana. Jednu je predstavljao knez Franjo PetriČević Podaci o plemićkim obiteljima Keglević i PetriČević preuzeti su iz: Oršić Slavetički, A. Rod Oršića, Zagreb, 1943; Šišić, F. Dva ljetopisa XVII. vijeka: II. Ljetopis Petra Keglevića. Starine, 36, Zagreb, 1918, str. 354, 368-389; Klaić, V. Acta Keglevichiana annorum 1322.-1527. Monumenta spectantia históriám Slavorum Meridionalium, 42, Zagreb, 1917.