ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 300
1. Stočarstvo je u Istri bila značajna proizvodna grana. Od stoke se, osim mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda (sira, skute ...), dobivala vuna i koža za izradu odjeće i obuće, pa je o količini stočnog fonda često ovisio i opstanak stanovništva na određenom prostoru, što posebno potvrđuje molba Starog Pazara koji je molio i dobio povećanje ispašnog područja za svoju vas Graditi. 2. Proizvodnja žitarica čini značajnu granu gospodarstva. O količini proizvodnje žitarica svjedoče feudalna podavanja o kojima se u IR govori. 3. I vinogradarstvo je činilo značajnu proizvodnu granu. Da bi se povećala proizvodnja vina, krče se šume i podižu novi vinogradi. 4. U općinama koje se nalaze uz more ribolov je predstavljao dopunsku granu za prehranu stanovništva. 5. Posjedovanje šumskog fonda imalo je značajnu vrijednost u određivanju gospodarskog stanja u pojedinim općinama. Suma se, osim za ogrjev, koristila i za gradnju nastambi i izradu posuđa, a na Buzeštini i za pokrivanje kuća. 6. Razmjena proizvedenih viškova, u pravilu, se obavljala na prigodnim sajmovima organiziranim kod pojedinih crkava na dan njihova titulara. Literatura Istarski razvod, rukopis u Državnom arhivu u Rijeci, sign. M - 82. Bertoša, M. Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću II. Pula, 1986. Bertoša, M. Političke prilike i granični sukobi u Istri u doba nastanka Istarskog razvoda. Istra (6-7)1976. Bratulić, J. Stara hrvatska književnost u Istri. Dometi. 2-3(1968) Bratulić, J.Glagoljica u srednjoj Istri. Istarski mozaik. 5-6(1970) Bratulić, J. Istarski razvod - sporan ali nezaobilazan spomenik. Dometi. 1112(1975) Bratulić, J. Istarski razvod - povijesni, društvenopovijesni i književni spomenik Hrvata u Istri. Istra. 1(1976) Bratulić, J. Istarski razvod, studija i tekst. Pula : Čakavski sabor, 1978. Bratulić, J. Istarski razvod, Pula : IKK »GROZD«, 1989. Bratulić, V. Zatke i zatkari u XVI. stoljeću u Istri. Jadranski zbornik (RijekaPula). 4(1960). De Franceschi, C. Studio critico sull'istrumento della pretesa reamubulazione di confini del 5 maggio del 1325 indizione VIII tra U patriarca di Aquileia Raimondo della Torre col mezzo del suo Marchese d'Istria Guglielmo di Cividale, U Conte Alberto di Gorizia edlstria, ed i Veneziani, Archeografo triestino, XI/ 1884. De Franceschi, C. / castelli della Val d'Arsa. AMSI, 14-15/1898-1899. Fučić, B. Terra ineognita. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1997. Fučić, B. Najstariji hrvatski glagoljski natpisi. Slovo. 21(1971)
