ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 287
Od pomoćnih knjiga vodili su Kontrolnik troškova u građanskim predmetima //. Ktr. U kotarskim sudovima s manjim opsegom poslova predmeti pravne pomoći {Pom) upisivani su u upisnik za razne građanske predmete R, a postupak i donošenje odluke provodio je sudac pojedinac. Zemljišno-knjižni odjeli kotarskih/općinskih sudova Zemljišnoknjižni odjeli kotarskih/općinskih/ sudova/ vodili su zemljišne knjige u koje se upisuju nekretnine koje su se nalazile na području teritorijalne nadležnosti suda te rješavali zemljišnoknjižne predmete. Izgradnja zemljišnoknjižnog sustava u hrvatskim zemljama započela je pedesetih godina 19. stoljeća na temelju austrijskog zemljišnoknjižnog prava. Važno je naglasiti daje već 1850. donesen Privremeni gruntovni red 11 kojim je bilo određeno da se zemljišne knjige osnivaju pri kotarskim sudovima temeljem katastarskih izmjera, nakon čega započinje uvođenje zemljišnih knjiga u Hrvatskoj, a pravna osnova za sve kasnije gruntovne propise uspostavljena je Gruntovnim redom 1855. 78 Zemljišne knjige se sastoje od glavne knjige i zbirke isprava te pomoćnih popisa i upisnika. Nakon Općeg zakona o zemljišnim knjigama 1871. doneseni su zakoni kojima je započela reforma gruntovnice, poznatija kao nova gruntovnica, temeljem koje su kotarski sudovi dobili stvarnopravnu i gruntovnu nadležnost. S obzirom na to morali su započeti sastavljanje novih gruntovnih uložaka te formiranje zbirke isprava. Naredbom kraljevske hrvatsko - slavonsko - dalmatinske vlade, Odjela za pravosuđe 1886. određeno je da svi kotarski sudovi koji su bili u nadležnosti Sudbenog stola u Zagrebu kao gruntovne oblasti, po završetku sastavljanja novih gruntovnih uložaka, preuzmu poslove gruntovnice. Od deset kotarskih sudova osam ih je preuzelo gruntovne poslove do početka 20. stoljeća. Kotarski sud I. u Zagrebu i Kotarski sud II. u Zagrebu za područje grada, odnosno kotara Zagreb nisu preuzeli poslove gruntovnice već je za područje njihove mjesne nadležnosti stvarnopravnu i gruntovnu nadležnost imao i dalje Sudbeni stol u Zagrebu. U Kraljevini SHS/Jugoslaviji do promjena glede zemljišnoknjižnog prava dolazi tek tridesetih godina 20. stoljeća. Temeljeći se na austrijskom zemljišnoknjižnom pravu doneseni su Zakon o zemljišnim knjigama 19 i Pravilnik za vođenje zemljišnih knjiga? 0 Navedeni zakoni primjenjivali su se i nakon 1945. kao pravna pravila temeljem već spomenutog Zakona o nevažnosti pravnih propisa. Socijalističko uređenje i društveno vlasništvo uvjetovali su donošenje posebnih propisa glede rada zemljišnoknjižnih odjela. U Uputstvu o nastavljanju rada zemljiZemaljsko - zakonski i vladin list za krunovine Hervatsku i Slavoniu, kom. VI., br. 39. Zemaljsko vladin list, br. 222, 1855. Službene novine, br. 146-LIII/307, 1930. Službene novine, br. 64-XIX, 1931.
