ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 282

Stvarna nadležnost kotarskih/općinskih sudova Kotarski narodni sudovi započeli su s radom kao redovni prvostupanjski sudovi temeljem Odluke o preuređenju sudova iz 1944.

39 kojom je propisano odvajanja sudske od izvršne vlasti, a Odlukom predsjedništva AVNOJ-a od 3. veljače 1945. 0 prestali su važiti svi pravni propisi (zakoni, uredbe, naredbe, pravilnici) doneseni nakon 6. travnja 1941. koji su primjenjivani Zakonom o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme okupacije.^ Naime, izgubili su svoju pravnu snagu, odnosno nisu se mogli primjenjivati kao pozitivni propisi, ali je ostavljena mogućnost primjene pravnih pravila sadržanih u tim propisima ako nisu u suprotnosti s Ustavom i načelima socijalističkog pravnog poretka Jugoslavije, do donošenja novih zakona. Zakon o uređenju narodnih sudova od 26. kolovoza 1945. uz temeljnu organizaciju, odredio je i stvarnu nadležnost sudova.

42 Kotarski sudovi bili su prvostupanjski sudovi (izuzetno i drugostupanjski) čija je stvarna nadležnost bila rješavanje predmeta u najčešćim građanskim stvarima te lakših kaznenih djela koja su im posebnim zakonom dana. Među ostalim rješavali su kaznena djela protiv života, tijela, slobode, časti, imovine privatnih osoba, zdravlja, javnog morala, braka, obitelji, a u građanskim predmetima sporove o imovinsko - pravnim zahtjevima, sporove iz odnosa roditelja i djece bilo bračne ili vanbračne, sporove o ometanju posjeda, sve vanparnične i sve izvršne stvari iz nadležnosti kotarskih sudova. Članovi su im bili predsjednik, potreban broj sudaca i vijećnika koje je određivao ministar pravosuđa zemaljske vlade koji je postavljao sudske izvršitelje u građanskim stvarima, a u kaznenim ukoliko su se odnosili na imovinska potraživanja. Suce i suce porotnike imenovali su i razrješavali narodni odbori grada, odnosno narodni odbori kotara. Vanparnične i izvršne predmete rješavao je sudac pojedinac, građanske parnične i kaznene predmete rješavalo je sudsko vijeće u kojemu su sudac i suci porotnici ravnopravni. Rasprave su bile javne. Sve žalbe glede presuda kotarskih sudova rješavao je nadležni okružni sud. Najviša pravosudna instanca u Republici Hrvatskoj bio je Vrhovni sud RH, a glede kotarskih sudova donosio je rješenja na zahtjeve glede zaštite zakonitosti protiv pravomoćnih odluka. Uslijedile su potvrde, dopune i izmjene Zakona 1946.,

43 1948. (proširena im je nadležnost u građanskim i kaznenim predmetima)

44 i 1952. (promjena glede građanskog sudskog postupka)

45 Dobili su u nadležnost sporne stvari bez obzira na vrijedUkinuta je donošenjem Zakona o ukidanju zakona i odluka donesenih prije 30. studenoga 1946. NN, 111/1947. 40 Ostaju važećima rješenja i presude donesene u vrijeme okupacije, u građanskim parnicama, ako se ne kose s tekovinama NOB, a u kaznenim predmetima ako se ne tiču političkih osuđenika. SI DFJ, 4/1945. 41 SI FNRJ, 84/1946. 42 Zakon o uređenju narodnih sudova, SL DFJ, 67/1945. Zakon a ukidanju zakona i odluka donesenih prije 30. studenoga 1946. NN, 111/1947. 43 Zakonom o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o uređenju narodnih sudova od 17. lipnja 1946. pročišćen je tekst istog, SI FNRJ, 51/1946. 44 SI FNRJ, br. 38/1948. 45 SI FNRJ, br. 24/1952.