ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 276
kom Drugog svjetskog rata partizanski pokret oformio svoje organe vlasti, pa tako i sudbene, pri Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske, 5 odnosno Antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Jugoslavije, 6 mnogi su zaživjeli po završetku rata. Daljnji razvitak i ustroj pravosudnih vlasti u vremenu 1945.-1970. odvijao se kroz tri razdoblja. U prvom koje je trajalo od 1945. do 1954. donijet je temeljni Zakon o uređenju narodnih sudova 26. kolovoza 1945. kojim je uspostavljena organizacija i stvarna nadležnost sudova. 7 Organizacija sudova sukladno navedenom Zakonu započela je 1. siječnja 1946., s tim da su Zakonom o ukidanju zakona i odluka donesenih prije 30. studenoga 1946. ukinuti svi dotadašnji propisi o uređenju sudova koji su bili u protivnosti sa Zakonom kao i svi oblasni i općinski sudovi u mjestima gdje su postojali, što znači da je na cijelom području države zaživjela nova organizacija sudstva. 8 Prema uređenju i nadležnosti sudovi su bili podijeljeni na redovne, posebne i vojne, a redovni na kotarske, okružne, vrhovne sudove pojedinih federalnih jedinica i Vrhovni sud DFJ. Kako je prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1946. 9 donio i osnovna načela o sudovima kojima je navedena zakonodavna regulativa u pravosudnim vlastima, postojeći Zakon usklađen je donošenjem Zakona o uređenju narodnih sudova 17. lipnja 1946. 10 koji je uz manje izmjene i dopune ostao na snazi do 1954. U razdoblju od 1945. do 1954. u pravosuđu se primjenjivalo dvostupanjsko sudovanje. Donošenjem Zakona o sudovima 1954.' započelo je drugo razdoblje koje je trajalo do Ustava 1963., koje je, zasigurno, bilo bitna odrednica za stvaranje jedinstvenog pravosudnog sustava. Redovni sudovi podijeljeni su na kotarske, okružne, republičke vrhovne sudove, Vrhovni sud AP Vojvodine i Savezni vrhovni sud. Svi su sudovi sudili po istim materijalnopravnim i vodili postupke po istim procesnim zakonima (Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o parničnom postupku i Zakon o upravnim sporovima). Došlo je do promjene glede uređenja sudova, budući su uvedeni privredni sudovi te glede postupanja. Naime, uvedeno je trostupanjsko sudovanje, ali samo za redovne sudove i to u određenim slučajevima. Savezni vrhovni sud postao je najviša zajednička instanca za sve vrste sudova. Ustavom iz 1963. čija su osnovna načela o uređenju sudova razrađena u Osnovnom zakonu o sudovima opće nadležnosti iz 1965., 12 vidljivo je da treće razdoblje karakterizira jednostavnija organizacija i ujednačenost za cijeli prostor države. 5 ZAVNOH - od srpnja 1945. Narodni sabor Hrvatske. r> AVNOJ - od kolovoza 1945. nastavlja djelovati kao Privremena narodna skupština DFJ. 7 SI DFJ, 67/1945. s NN, 111/1947. 9 SI FNRJ, 10/1946. 10 Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o uređenju narodnih sudova, SI FNRJ, 51/1946. " SI FNRJ, 30, 35/1954. 12 SI FNRJ, 7/1965.