ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 270
Nadzorni odbor je nadzirao poslovanje štedionice; Imao je tri člana koji su bili birani na razdoblje od godinu dana na sjednicama glavne skupštine. Ravnateljstvo i nadzorni odbor morali su podnositi izvještaj o svome radu na sjednicama glavne skupštine. Poslovna dobit štedionice mogla se raspodijeliti u razne svrhe od raspodjele u fondove, povišenja temeljne imovine, za otplatu zajmova do raspodjele u dobrotvorne svrhe. 40 Tako je ravnateljstvo štedionice na svojoj sjednici odobrilo isplatu pomoći u iznosu 200 dinara Hrvatskom domu u Kotoribi. 41 O dodjeli zajmova odlučivalo je ravnateljstvo na svojim sjednicama. 42 Štedionica je dodjeljivala zajmove i fizičkim i pravnim osobama. Dobar dio zajmova dodjeljivanje poljoprivrednicima. Godine 1936. banke i štedionice prenose sve zemljoradničke kredite i potraživanja na Privilegovanu agrarnu banku. 43 Prijenos zemljoradničkih zajmova i potraživanja utjecao je na poslovanje štedionice. 44 Radi likvidnosti i daljnjeg poslovanja, štedionica je smanjila broj zaposlenih činovnika, a radi nadzora poslovanja štedionice odredila je da za to bude zadužen predsjednik ili član ravnateljstva. 45 Zahvaljujući otplati svojih dugova prema ostalim štedionicama te naplati svojih potraživanja kroz trgovinu vrijednosnim papirima, štedionica je 1940. godine zabilježila dobitak iz 1939. godine u iznosu od 98.888 dinara. 46 Godine 1941. dobitak štedionice iznosio je 393.400 dinara u državnim obveznicama. 47 Nakon njemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. i mađarske okupacije Međimurja, počinju vrijediti mađarski zakoni. Ubrzo nakon okupacije Nadzor se sastojao u pregledu poslovnih knjiga poput knjiga bilanci, računa gubitka, dobitka, pregledu blagajničkih zapisa itd. 40 HR HDA 562. Donjo-medimurska štedionica, sv. br. 4/3, Knjiga zapisnika 1934. Fond se trenutno u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. 4 ; isto. 42 Nije postojao nikakav posebni odbor koji bi se bavio razmatranjem i odlučivanjem kome dodijeliti zajam i pod kojim uvjetima. 4:1 Na svojoj sjednici 16. 11. 1936. ravnateljstvo je odlučilo smanjiti dug zemljoradnika za 25% ako se plati sa 75% gotovine. Štedionica je morala rješavati svoja potraživanja kroz zaduživanje kod drugih štedionica kao npr. Cakovečko-međimurske štedionice. Osim toga, u zamjenu za zemljoradničke mjenice i potraživanja vezana uz njih, Privilegovana agrarna banka je izdavala ostalim bankama i štedionicama državne obveznice. Tako je ravnateljstvo na svojoj sjednici 13. 11. 1937. bilo upoznato s odlukom Privilcgovane agrarne banke da im izda 50% avansa kroz 3% državnih obveznica u iznosu od 483.700 dinara u zamjenu za zemljoradničke mjenice. 44 Ravnateljstvo je na svojoj sjednici 29. 12. 1937. utvrdilo da im se smanjila dionička glavnica za 50% i to sa 300.000 dinara na 150.000 dinara zbog provedbe Uredbe o likvidaciji zemljoradničkih dugova. 43 HR HDA 562. Donjo-međimurska štedionica, sv. br. 4/3, Knjiga zapisnika 1934. Odluka o smanjenju broja zaposlenih činovnika na samo 2 kao i vršenju nadzora nad poslovanjem štedionice od strane predsjednika ili za to izabranog člana ravnateljstva donesena je na sjednici ravnateljstva 22. 7. 1937. 46 Poslovna dobit štedionice za 1939. godinu jc utvrđena na sjednici ravnateljstva 6. 5. 1940., uz konstataciju o gubitku u iznosu od 40.700 dinara, prije svega zbog pada vrijednosti državnih obveznica. 47 Na sjednici ravnateljstva 18. 2. 1941. ono je odlučilo taj dobitak raspodijeliti u slijedeće svrhe poput otplate svojih dugova prema Donjo-lendavskoj hranilnici u iznosu 100.000 dinara ili staviti na polog kod Cakovečko-međimurske štedionice 92.000 dinara.
