ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 241
je usko uz političke okolnosti, a to je obnova kraljevske vlasti u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu za vrijeme Anžuvinaca. Iz arhivskih vrela koja su nam postala dostupna zapazili smo da su dokumenti koji se tiču Slavonije bili prvi zavođeni u kraljevski registar i to onaj koji je ustanovio Karlo I., dok je istu takvu ustanovu zbog političkih okolnosti za Dalmaciju i Hrvatsku uspostavio kralj Ludovik I. Veliki (1342.1382.). Ranija uspostava kraljevskog registra za ugarsko-slavonske krajeve sukladna je povijesnoj situaciji, jer Anžuvinci obnovu kraljevske vlasti i ostale reforme koje je prate u svom novom kraljevstvu najprije započinju u krajevima bližim središtu, a to je Ugarska i Slavonija i ovaj se proces zbiva već u vrijeme kralja Karla I. Na jugu države bitnu ulogu ima sukob s Mlečanima koji završava sklapanjem Zadarskog mira 1358. godine, stoje nužna pretpostavka za sređivanje stanja u Dalmaciji i Hrvatskoj. Danas su također poznati dokumenti iz kojih se može iščitati da se upravo tada uspostavlja kraljevski registar za ove krajeve kraljevstva. U njega su - očito je - bilježeni dokumenti koji prate procese obnove stanja na južnim novouređivanim područjima kraljevstva. Dakle, za dugotrajan proces obnove kraljevske vlasti 20 u Slavoniji vladar je morao osigurati poluge vlasti odnosno određeni oblik logistike. Nositelj obnove na slavonskim prostorima kraljevstva bio je u početku ban Mikac (1325.-1343.), a poslije njega osobe koje su obnašale istu dužnost. Kako se u konkretnim slučajevima odvijala situacija na terenu pokazuje vrlo rječito i nedvosmisleno dokumentacija sudskog spisa od 14. veljače 1636. godine. 21 Naime, radi se o dugotrajnom sudskom procesu koji se vodio pred Banskim sudom između Baltazara Zabokya sjedne strane kao tužitelja i čitavog ženskog dijela obitelji Zaboky kao tuženika. Sigismund Erdödy (1627.-1639.), dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban 1636. godine prepisuje i potvrđuje ranije izrečenu presudu. Kako je kod sudskih sporova stara dokumentacija imala veliku važnost dokaznog materijala, sudski su spisi i sami izvorišta neprocjenjivih podataka iz prošlosti, pa u ovom spisu Sigismund Erdödy navodi daje prokurator Baltazara Zabokya donio četiri isprave na pergameni da ih prepiše i ovjeri. Prva je isprava Zagrebačkog kaptola iz 1343. godine kojom započinje istraga, druga je ona bana Nikole (1343.-1345.) koja sadrži i prijepis prije spomenute isprave iz iste godine, treća pergamena ponovo sadrži kaptolsku ispravu koja ima prijepise isprava kralja Ludovika i Zagrebačkog kaptola s reambulacijom posjeda Zaboka iz 1345. godine, dok je četvrta pergamena iz 1604. godine s presudom rečenog spora O dolasku Anžuvinaca na vlast u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu te o reformama koje provode vidi: Klaić, V. Povijest Hrvata, vol. II. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1972 2 , str. 9-222.; Klaić, N. Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb : Školska knjiga, 1973, str. 503-531, 593-625; Raukar, T. Hrvatsko srednjovjekovlje. Prostor, ljudi, ideje. Zagreb : Školska knjiga, 1997, str. 73-83; Isti, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja. Zagreb : FF Press, 2002, str. 43-45; Engel, P. The Realm of St Stephen. A History of Medieval Hungary, str. 124-194. Također vidi i članke: Gruber, D. Borba Ludovika I. s Mlečanima u Dalmaciji, Rad JAZU (Zagreb). 152(1903), str. 32-262; Isti, Dalmacija za Ludovika I. (1358-1382), Rad JAZU (Zagreb). 166(1906). str. 164-215; 168(1907), str. 163-240; D. Karbić, Defining the Position of Croatia during the Restoration of Royal Power (1345-1361). An Outline. The Man of Many Devices, Who Wandered Füll many Ways Festschrift in Honour of János M. Bak. Budapest : CEU Press 1999, slr. 520-526. Matijević Sokol, M. Najstarija povijesna svjedočanstva o Zaboku, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. (Zagreb), 29(1996), str. 295- 302. (Signatura u mađarskom državnom arhivu: MODL 3612).
