ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 239

rimska kurija posjeduje neprekinuti niz tih knjiga. Tragovi registra iz vremena pape Lava I. (440.-461.) naslućuju se u zbirci njegovih pisama De rebus Orientis. Potom je najstariji sačuvani registar u prijepisu XI. st. upravo onaj pape Ivana VIII. (876.­882.) (Reg. Vat. /.), 10 a za hrvatsku povijest također je vrlo važan onaj pape Grgura VII. (1073.-1085.) (Reg. Vat. 2.) sačuvan u izvorniku. 11 U njemu su naime zavedeni dokumenti koji se tiču hrvatske povijesti za vladanja kralja Zvonimira, 12 kao i nekih crkvenih pitanja. 13 Hrvatska historiografija - pri tom u prvom redu mislim na pravne povjesni­čare 14 - nije zabilježila postojanje, pa dakako ni opisala ustanovu u koju su bili radi evidencije i zaštite upisani dokumenti izdani u vladarskoj kancelariji u srednjem vijeku, iako se osvrnula na tzv. »kraljevske knjige« (libri regii) u koje su zapisane kraljevske darovnice iz razdoblja nakon 1526. godine. 15 No, s druge strane mađarska je historiografija utvrdila da se prvi registri dokumenata koji su izašli iz kraljevske kancelarije pojavljuju s Anžuvincima na ugarsko-hrvatskom prijestolju oko 1330. godine. 16 S obzirom da su tragovi postojanja ovakve ustanove utvrđeni u diplomatič­koj građi koja se tiče Ugarske i da su radovi mađarskih povjesničara koji su se bavili ovom institucijom bili napisani na mađarskom jeziku, ne čudi da srednjovjekovni registar Ugarsko-hrvatskog kraljevstva nije zabilježen ni u hrvatskoj, pa ni u europs­koj literaturi do najnovijih vremena. 9 Hageneder, O. Papstregister, LexMA, 6, str. 1687-1688. 10 Lohrmann, D. Das Register Papst Johannes' VIII. (872-882). Tübingen, 1968; Matijević Sokol M. ­Sokol, V. Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira. II. dopunjeno izdanje. Zagreb 2 : Hrvatski studiji, 2005, str. 35-39. " Stipišić, J. Pomoćne povijesne znanosti, 167. 12 CD I, 171. 13 CD I, 134. 14 Mažuranić, V. Prinosi z.a hrvatski pravno-povjestni rječnik. Zagreb : JAZU, 1908-1922; Dabinović, A. Hrvatska državna i pravna povijest. Zagreb : Matica hrvatska, 1940; Beuc, I. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb : Pravni fakultet, 1985; Sirotković H. - Margetić, L. Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije. Zagreb : Školska knjiga, 1988. O registratumim knjigama koje se čuvaju u Budimpešti I. Bojničić kaže: »Sadržaj ovih kraljevskih knjiga je vrlo raznovrsan. Njihov najveći dio sačinjavaju kraljevske donacije vrhu imanja i podjeljivanja plemstva, nadalje potvrde staroga plemstva, kraljevska riješenje glede dvojbenog plemstva, potvrde obiteljskih genealogija, priznanja indigenala, podjeljivanja svetovnih i crkvenih dostojanstva, grbova, pečata i zastava za korporacije (županije, gradove, kaptole i društva). Osobite su historičke važnosti nova ili novo potvrdjena privilegija za obćine (porezne povlastice, sajamski privilegiji), te za korporacije (cehovska pravila itd.)«. Bojničić, I. Kraljevske darovnice, odnoseće se na Hrvatsku. Iz kraljevskih registraturnih knjiga »Libri regii«. Vjesnik kr. Hrvatsko-slavonsko­dalmatinskoga zemaljskog arkiva. (Zagreb) god. VII (1905), str. 178-208, 236-276. Povlastice koje se tiču Hrvatske ispisane su i te se kopije čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu. (Isto, 179-180). Inače, I. Bojničić u svom kapitalnom djelu (Bojničić, I. pl. Der Adel von Kroatien und Slavonien, Nürnberg 1899.) citira uz grb koji donosi mjesto u »kraljevskim knjigama«, gdje je zavedena grbovnica s opisom dotičnog grba. Na jednom mjestu »kraljevske knjige« spominje ih A. Dabinović: »Povlastica se je imala zavesti u kraljevsku knjigu (liber regius), a zatim oglasiti, kao što se je imalo i službeno svjedočiti, daje zbilja provedena i izvršena po lokalnim vlastima.« Dabinović, A. Hrvatska državna i pravna povijest, str. 349. 16 Engel, P. The Realm of St Stephen. A History of Medieval Hungary, 895-1526. London - New York : I. B. Tauris Publishers, 2001, str. 148-149; Szende, K. The Uses of Archives in Medieval Hungary, The Development of Literate Mentalities in East Central Europe. Turnhout : Brepols 2004, str. 114-116.

Next

/
Oldalképek
Tartalom