ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 59
tora, ali i pokazati smjernice Tanodijeva puta kao arhivista: od problema diplomatike i paleografije, objavljivanja izvora, pa do organizacije arhivske službe, utemeljenja arhivske teorije i bavljenja svim pitanjima suvremene arhivistike. Na tom je putu posebno važno istaknuti njegovu organizacijsku djelatnost, rad na teorijskom i praktičnom arhivističkom obrazovanju, do angažmana na mjestu povjerenika Međunarodnog arhivskog vijeća i UNESCO-a za arhivsku službu u zemljama tzv. trećeg svijeta. 3 Ključne riječi: Aurelio (Zlatko) Tanodi, biografija, bibliografija, Argentina, Argentinski državni arhiv, pomoćne povijesne znanosti, paleografija, diplomatika, arhivistika, obrazovanje arhivista, Centro Interamericano de Desarrollo de Archivos Hrvatska i Argentina: jučer i danas 4 Da me moj prijatelj Cesar prije nekoliko godina zamolio da pišem o »don Aureliju« ili »Tatiti«, kako ga unuci od milja zovu, dok su se radne verzije još uvijek pisale rukom, koš za smeće bio bi prepun, jer je prilično teško pisati iz emocija, pogotovo kada se radi o vlastitome ocu, koji vam je uz to bio učitelj, mentor i, toliko puta, kritičar. Nije mi namjera ovdje napisati njegovu biografiju drugi su se detaljno time pozabavili - već se prisjetiti nekih mjesta i događaja koji će zasigurno don Aureliju prizvati lijepa sjećanja kada ovo bude čitao. Prije nekoliko godina, točnije 1992., kada se slavila 750. obljetnica Zagreba kao »slobodnoga kraljevskog grada«, pozvali su ga iz Hrvatske radi sudjelovanja u obilježavanju obljetnice. Pitate se zašto? Podsjetimo se te priče. Zagreb je dobio povlasticu slobodnoga kraljevskog grada 1242., potvrđenu vrlo svečanim dokumentom - zlatnom bulom (pečatom). Godine 1942. umalo da nije došlo do otkazivanja proslave 700. obljetnice osnivanja grada, jer je profesor pomoćnih povijesnih znanosti na Državnom sveučilištu u Zagrebu otkrio da u tekstu dokumenta nedostaje jedan važan dio, što se do tada nije susretalo u drugim sličnim dokumentima, i što je dovelo do toga da bude proglašen falsifikatom. Don Aureliju, tada diplomiranom povjesničaru, činilo se nemogućim da bi netko iz onog vremena bio u stanju napraviti tako savršen falsifikat pečata, pa je nagovorio profesora da ipak dopusti proslavu obljetnice. Nakon dvije godine intenziv3 Zanimljiv prilog o Z. Tanodiju napisao je Krešimir Čvrljak početkom 1990-ih pod naslovom: Hrvatsko-argentinski arhivist i povjesničar interameričke i svjetske reputacije dr. Zlatko Tanodi. Arhivski vjesnik. 34-35(1991-1992), str. 243-252. 4 Tekst je objavljen u počast Z. Tanodiju, u časopisu Latinskoameričkog arhivističkog društva (ALA), Kolumbija, 23 (2000); taj je broj u potpunosti posvećen njemu.
