ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 26
istraživanja Slavonije i Baranje predano je Državnom arhivu u Slavonskom Brodu. Ugovorom o pohrani na čuvanje Državnom arhivu u Splitu bilo je predano i gradivo bivšeg Arhiva Centra za zaštitu kulturne baštine u Hvaru. Prema odredbama novog Zakona proglašeno je državnim vlasništvom odnosno javnim arhivskim gradivom te preuzeto u arhive i znatno gradivo bivših DPO-a do kraja 1990., od središnje do lokalnih razina, kao i gradivo bivših sekretarijata za unutrašnje poslove te općenarodnu obranu. 24 Isto tako je i znatno gradivo privrednih subjekata, prijašnjih društvenih ili državnih poduzeća, do 1990. odnosno do postupka privatizacije, proglašeno arhivskim gradivom u državnom vlasništvu te je u znatnijim količinama ušlo u državne arhive. Do oblikovanja novih fondova i zbirki došlo je najvećim dijelom uslijed spomenutih preuzimanja gradiva, ali i postupkom sređivanja gradiva te evidentiranja i izdvajanja znatnog broja novoutvrđenih stvaratelja, a time i novih cjelina odnosno fondova. Detaljniji i suvremeniji pristup sređivanju gradiva odnosi se kako na novoprimljeno gradivo tako i na gradivo koje je već prije bilo preuzeto u arhive, uglavnom u nesređenom stanju. Osnovne odrednice koje su utjecale na oblikovanje arhivskih fondova iskazane su u već spomenutoj Preporuci o uvjetima i načinu oblikovanja arhivskih fondova i zbirki iz 1985. godine koja je uslijedila nakon višegodišnje rasprave arhivista tadašnje SFRJ. 2 ^ Odrednice iznesene u ovoj Preporuci velikim dijelom se ne razlikuju od preporuka koje je iznio francuski arhivist Michel Duchein u svome poznatome radu Le respect des fonds en archivistique: principes théoriques et problémes pratiques, koji je postao klasičan za tu problematiku, te koje su kao preporuku prihvatile mnoge zemlje. 26 Prema navedenoj Preporuci oblikovanje fondova raznih stvaratelja određuju: postojanje pravnog akta o osnivanju stvaratelja arhivskoga gradiva, djelovanje stvaratelja kao pravne osobe odnosno samostalnog pravnog subjekta, djelovanje stvaratelja gradiva u uvjetima jednog društveno-političkog sustava i jednog državno-pravnog uređenja; kao element za oblikovanje fondova važna je i činjenica da kod stvaratelja arhivskoga gradiva nije bilo bitnih promjena položaja i djelokruga rada, da nije došlo do većih promjena u ustroju i mjesnoj nadležnosti stvaratelja te daje gradivo nastalo u okviru rada samostalnoga uredskoga poslovanja. Ovi stvaratelji su, prema prethodnom Arhivskom zakonu, imali određena posebna prava u smislu u smislu »selekcije« i utvrđivanja rokova kada će se i koja građa predati nadležnom arhivu. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. NN. 25(1978), čl. 13. Usp. Savjetovanje arhivskih radnika Jugoslavije u Neumu 1982. na kojem je bilo više izlaganja na tu temu. Radovi su objavljeni u časopisu Arhivist (Beograd). 32(1982). Usp. Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1994. Str. 62-67.
