ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 105
Iz navedenih fondova i zbirki koje je Zmajić obradio, jasno se nameće zaključak kako je Zmajić bio zadužen prvenstveno za obiteljske fondove te one zbirke koje je već prije bio uredio. Tijekom rada na »Vodiču« Zmajić je 1962. bio imenovan višim arhivistom. 68 Pošto je rad na »Vodiču« bio dovršen, Zmajić je nastavio s uređenjem zbirke »Različiti spisi« iz kojih je formirao nove obiteljske i mjesne fondove, a postojeće je nadopunio zatečenim gradivom. 69 Valja istaknuti da je izdvojio spise pisane glagoljicom te predložio da za njih bude formirana nova zbirka. 70 Upravo je rad na sređivanju te zbirke pokazao Zmajićevu arhivističku zrelost, budući da je iz konglomerata arhivskoga gradiva različite provenijencije, koju je u najvećoj mjeri prikupio Emilij Laszowski, uspio formirati »male« obiteljske fondove, a postojeće obogatio novim gradivom. Kao posljedica ovog njegovog rada jest i nastanak zbirke »Razne obitelji« (HR-HDA-786). U drugoj polovici 1960-ih radio je najviše na izradi regesta spisa iz više fondova. 71 Na arhivističkom tečaju (prema planu J. Buturca) 1965. za djelatnike »Instituta za historiju radničkog pokreta« Zmajić je držao tečaj iz genealogije, heraldike, sfragistike i numizmatike. 72 Sedamdesete su godine 20. st. zapravo bila »kruna« Zmajićevog znanstvenog djelovanja. Naime, »Školska knjiga« 1971. objavljuje Zmajićevo djelo: »Heraldika, sfragistika, genealogija« koje je prvotno bilo zamišljeno kao udžbenik. Sudjelovao je na poslijediplomskom studiju iz pomoćnih povijesnih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na tom je studiju Zmajić držao predavanja iz područja heraldike, sfragistike, genealogije i numizmatike. 73 Također je za potrebe studenata sastavio skriptu iz numizmatike koju je jednostavno nazvao: »Numizmatika«. U Arhivu Hrvatske je, osim rada u Čitaonici, izradio historijate za obiteljske fondove HDA: 74 703 (Obitelj Budor), 725 (Obitelj Jelačić), 727 (Obitelj Kerechenyi), 731 (Obitelj Klasnić), 735 (Obitelj Krčelić), 748 (Obitelj Mikulić), 755 (Obitelj Petričević), 763 (Obitelj Rakičani), 769 (Obitelj Saić), 778 (Obitelj Vernić) te 780 (Obitelj Vitez). U to je vrijeme dosta radio regesta spisa, a posebno valja istaknuti njegov rad na izradi regesta korespondencije (pisane na njemačkom jeziku) Janka Draškovića iz fonda obitelji Draskovic (HR-HDA-71l). 75 Ovaj su fond uređivali arhivisti Martin Modrušan i Miljenko Pandžić. Njima dvojici je Zmajić, kako navodi 68 HDA, Pismohrana arhiva, Personalni dosje, Rješenje o imenovanju (br. 1 - 262/1 - 1962.) od 21. svibnja 1962. 55 HR-HDA-1799, kut. 5, izvješća (tromjesečna) za 1964. (koncepti). 70 HR-HDA-1799, kut. 5, izvješće za II. tromjesečje 1964. (koncept). 71 HR-HDA-1799, kut. 5, izvješće za 1968. (koncept). 72 HR-HDA-1799, kut. 23, Promemorija B. Zmajića o održanom tečaju (s.d.). 73 HR-HDA-1799, kut. 5, kuverta: Zadar 74 HR-HDA-1799, kut. 5, izvješće za 1973. (koncept). 75 HR-HDA-1799, kut. 5, izvješća za 1971.-1973. (koncepti).
