ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)

Strana - 101

rujna 1941. do 26. kolovoza 1950/ U tom, gotovo desetogodišnjem razdoblju, Zmajić je uredio nekoliko arhivskih zbirki. Tako je sredio zbirku Mape plemstva (HR-HDA-884), Zbirku grbovnica (HR-HDA-885), Zbirku rodoslovlja (HRHDA-888), Grafičku zbirku (HR-HDA-903), a tada postojeću Sfragističku zbirku razdvojio je na: Zbirku pečatnjaka (HR-HDA-91

1) i Zbirku otisaka pečata (HRHDA-912). Također je sredio i napisao regesta za Zbirku srednjovjekovnih isprava (HR-HDA-877). Osim poslova na sređivanju gradiva, Zmajić je također bio uključen i u poslove vezane oko procjene i otkupa arhivskoga gradiva te izradi različitih kazala (»ceduljnih kataloga«, kako ih Zmajić naziva), od kojih valja istaknuti izradu genealoškog kataloga izrađenog na temelju kazala (Repertorijd) Hrvatskog sabora i Banske kancelarije te hrvatske povijesne bibliografije. U to je vrijeme izradio imensko kazalo za peti svezak Saborskih zapisnika, koje je objavio Ferdo Sišić pod nazivom: »Acta Comitialia« te radio na kolacioniranju prepisanih i još neobjavljenih zaključaka Hrvatskog sabora. Usporedno s gore navedenim poslovima Zmajić je intenzivno proučavao literaturu iz pomoćnih povijesnih znanosti, poglavito heraldike, analizirajući pritom arhivsko gradivo, što je imalo za posljedicu objavljivanja dvaju znamenitih članaka (prvi takve vrste iz područja heraldike na hrvatskom jeziku): Razvoj grbova u Banskoj Hrvatskoj i Grbovi zagrebačkih biskupa i nadbiskupa. U ovom je razdoblju Zmajić pristupio i polaganju stručnog ispita (stručni arhivarski izpit), koji je polagao 22. i 31. svibnja 1943. Posebno valja istaknuti činjenicu daje, uz navedene poslove u Arhivu, bio zadužen i za stručno usavršavanje manipulativnih službenika, koje je podučavao osnovama pojedinih pomoćnih povijesnih znanosti (osobito njemačke paleografije), arhivistike te poznavanju latinskog i njemačkog jezika.

36 Nakon Drugog svjetskog rata u Državnom arhivu u Zagrebu postupno dolazi do organiziranja sustavnijeg vođenja arhivističkih poslova. Tako se, između ostalog, uvodi tzv. Knjiga akvizicija u koju su upisivani podaci o novostečenom arhivskom gradivu. Vođenje ove knjige bilo je povjereno Zmajiću, koji je od 1945. vodio referadu za otkup arhivalija (usporedo s Knjigom depozita).

37 Knjigu depozita je započeo voditi sam Zmajić, nakon što je prethodno provjerio dokumentaciju o depozitima i utvrdio njihov redoslijed pohrane u Državnom arhivu.

38 Budući daje vodio referadu za otkup arhivskoga gradiva, Zmajić je često (bilo HDA, Odsjek za starije arhivsko gradivo, Dnevnik rada 1941.-1950. (dalje: Dnevnik rada), (kutija bez broja). HR-HDA-51

1, Personalni dosje, Svjedodžba o položenom stručnom ispitu (prijepis). HDA, Odsjek za starije arhivsko gradivo, Dnevnik rada. Dnevnici tijekom 1943. godine. HR-HDA-1799, kut. 5, Izvješće koje je Zmajić podnio u vezi s okružnicom br. 500/1 od 7. kolovoza 1958. HDA, Odsjek za starije arhivsko gradivo, Dnevnik rada, 30. 08. - 18. 10. 1947.