ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 37

i kotarima (umjesto dotadašnjih 20 podžupanija, uspostavljeno je 46 kotara), slično ustroju drugih krunovina, a dio kotara, tzv. mješoviti kotari, obavljali su pored poslova uprave i poslove sudstva u prvoj molbi. Pored ovih ukratko naznačenih obilježja, ne treba zaboraviti da je to i razdoblje snažne germanizacije, uslijed koje je službeni jezik bio njemački.

1 Sve to utjecalo je na oblikovanje uredskog poslovanja i registraturnih planova u pogledu kojih je razdoblje djelovanja Namjesništva naročito značajno, jer su tada stvoreni temelji sustava koji se razvijao i trajao sve do 1918.

2 Uredsko poslovanje uprave na području krunovina sredinom 19, st. Uredsko poslovanje Namjesništva u Zagrebu bilo je oblikovano temeljem postojećih iskustava i dostignuća krunovina u kojima je novi upravni aparat zaživio nešto ranije. U pojedinim krunovinama već od 1850. poduzimane su mjere za prilagođavanjem uredskoga poslovanja potrebama moderne uprave, pa tako i za oblikovanjem odgovarajućih predmetnih registraturnih planova i ujednačenjem uredskog poslovanja u tijelima srodnih nadležnosti. Koliko je poznato, takve mjere na nama susjednim područjima u sastavu Habsburške Monarhije donošene su temeljem instrukcija koje su dolazile od najviših oblasti, prema uputama koje su državne oblasti namijenile nižim oblastima tzv. austrijskih zemalja 1850. Instrukcijom od 7. travnja 1850. tražilo sc od tamošnjih namjesništava da uredsko poslovanje bude čim jednostavnije. Poštujući takve upute, Namjesništvo za Kranjsku (sa sjedištem u Ljubljani) upoznalo je 27. prosinca 1850. pripadajuće kotarske urede sa svojom nakanom da te mjere O neoapsolutizmu i ustroju uprave u tom razdoblju, a posebice Hrvatsko-slavonskome namjesništvu podaci se mogu pronaći u radovima: Smrekar, M. Priručnik za političku upravnu službu u kraIjevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Knjiga I. Zagreb, 1899., 12-34; Beuc, I. Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945). Zagreb, 1969., str. 142-160; Gross, M. Modernizacija izvana - reforme u Građanskoj Hrvatskoj i Slavoniji za neoapsolutizma, ČSP 3(1980), str. 6-53; Gross, M. Počeci moderne Hrvatske : neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850-1860. Zagreb, 1985; Pavličević, D. Županije u Hrvatskoj i Slavoniji u prijelaznom razdoblju od 1848. do 1881. Hrvatske županije kroz, stoljeća. Zagreb, 1996., str. 71-98 itd. Namjesništvo je osnovano temeljem naredbe Ministarstva unutarnjih poslova od 30. travnja 1854., a radom je trebalo započeti 29. svibnja iste godine, kako kaže navedena naredba. Istom naredbom, određeno je također da će do daljnjega poslovati podžupanije, dok se ne osnuju kotari (ZVL/1854, razdjel 1, kom. X, br. 106, 240-241). Ustroj s kotarima i županijama definiran je naredbom ministra unutarnjih poslova, pravosuđa i financija od 3. lipnja 1854. (Smrekar: I, 19), a kotari su proradili ujesen 1854. godine (Gross, 85-86). - Za razdoblje od ukidanja feudalizma 1848. do 1854. u Hrvatskoj i Slavoniji, za potrebe uredskog poslovanja središnjih zemaljskih ustanova, nastao je još jedan naputak, točnije »osnova« namijenjena uredskom poslovanju Banskoga vijeća, koju je sastavio tamošnji savjetnik i tadašnji ravnatelj prijemnog ureda, ekspcditure i pismohrane, Ivan Daubači (Daubachy), ali je ona bila izrađena na drugim načelima, temeljena na drugačijoj tradiciji. Ukidanjem Banskoga vijeća prestala je vrijediti, ali je bez obzira na to značajna stepenica u razvoju uredskog poslovanja na našem području.