ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 262

odnosno francuske upravne jedinice koje su obuhvaćale osvojeni istočnoalpski i i stočnoj adranski prostor između 1806. i 1814. godine. Na potonjim su prostorima organizirane upravne jedinice Kraljevstvo Italije (1806-1809), a potom Ilirske Pokrajine (1809-1814), čije su današnje nasljednice republike Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska i Crna Gora. Upravo se u arhivima i arhivskim odjelima tih republika, te u Francuskoj danas može pronaći arhivsko gradivo relevantno za istraživanje spomenutih prostorno-vremenskih okvira. Stoga je ovaj višejezični vodič izuzetno vrijedan i trebao bi postati nezaobilazno priručno sredstvo za pripremu istraživanja raznih aspekata povijesti napoleonskog doba, te uprave i sudstva nakon propasti francuske vlasti na spomenutom prostoru. Nakon kratkog osvrta (Préface, 9-10) Marie-Paule Arnauld o ediciji i zahvale suradnicima, slijedi cjelina Présentation generale (11-19), u kojoj su Josip Kolanović i Janez Sumrada detaljno predstavili načela edicije, popisali suradnike, te se ukratko osvrnuli na postanak Ilirskih Pokrajina. Potrebno je napomenuti da su fondovi i serije u Vodiču podijeljeni ovisno o arhivu ili arhivskom odjelu u kojem se čuvaju i državi u kojoj se nalaze. Svaka je pak država predstavljena svojim materinjim jezikom i čini zasebnu cjelinu Vodiča. Opisi fondova i serija slijede najnoviju klasifikaciju arhivskih fondova i zbirki, a napravljeni su prema ISAD(G)u, te sadrže sljedeće odrednice (u hrvatskoj inačici): 1. Oznaka fonda; 2. Naziv fonda; 3. Raspon godina; 4. Razina opisa; 5. Količina; 6. Naziv stvaratelja; 7. Upravna povijest; 8. Povijest fonda i način preuzimanja; 9. Djelokrug i sadržaj; 10. Popis gradiva; 11. Uvjeti dostupnosti; 12. Uvjeti umnožavanja; 13. Jezik; 14. Obavijesna pomagala; 15. Dopunski izvori; 16. Bibliografija. Pojedine odrednice imaju svoja obilježja, ovisno o arhivu (ili državi) u kojem se čuva gradivo, odnosno strukturi samoga gradiva. Također, pri izradi opisa pojedinih fondova ili serija nisu nužno obrađene sve odrednice, odnosno nisu obrađene one koje bitno ne umanjuju čitateljevu obaviještenost o fondu/zbirci. Uglavnom je riječ o odrednicama Uvjeti dostupnosti i Uvjeti umnožavanja, no neka obilježja samih fondova/zbirki mogla su uvjetovati i nerješavanje nekih drugih odrednica opisa. Potom slijedi cjelina Janeza Sumrade Statut juridique et Organisation administrative des Provinces Illyriennes (21-41), u kojoj autor detaljno prikazuje uspostavu francuske vlasti nad istočnoalpskim i istočnojadranskim prostorom, administrativno-upravnu organizaciju tog prostora, te veze sa središnjom upravom u Francuskoj. Središnji dio knjige posvećen je opisima fondova/zbirki, koji su podijeljeni u cjeline prema državama i poglavlja prema nazivima arhiva i arhivskih odjela u kojima se ti fondovi/zbirke čuvaju. Cjeline su: France (43-184); Hrvatska (185530); Italia (531-622); Österreich (623-674); Slovenija (675-848); Crna Gora (849-884). Svaka cjelina započinje popisom kratica imena autora opisa i kratica, a zatim slijedi općeniti osvrt na očuvanost arhivskoga gradiva, odnosno na fon-