ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 260

Osobne vijesti donose spomen na Dragicu Černec, djelatnice Arhiva RS u mirovini, konzervatorice i restauratorice (Jedert Vodopivec, Irena Kavs, Blanka Avguštin-Florjanovič). U nastavku se donose prinove slovenskih arhiva te Bibliografija arhivskih djelatnika u 2004. godini. Na kraju valja reći da Arhivi, uz obilje raznovrsnih rasprava s raskošnim ilustracijama i prilozima koji ih izvrsno upotpunjuju, dokazuju i otvorenost prema različitim istraživačima koji svojim prilozima obogaćuju ovaj časopis. Mirjana Jurić Tkalčić, godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 9(2005) Radovi tiskani u devetom svesku podijeljeni su, kako je to već postalo običajem u ovoj publikaciji, na nekoliko tematskih cjelina. Prvu od njih čine povijesne rasprave, zatim slijede životopisi, arhivi i arhivsko gradivo, izvori, obljetnice i prikazi knjiga, dok se na kraju nalaze pravila i ljetopis Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije »Tkalčić« s popisom članova. Kao i prethodni svesci, i ovaj je opremljen opsežnim kazalom osoba, mjesta i pojmova, popisom fotografija, pregledom sadržaja te dopunama i ispravcima vezanim za prethodni (osmi) svezak. Početno mjesto u cjelini povjesničkih rasprava zauzeo je članak Stanka Andrića Benediktinski samostan Svete Margarete u Bijeli u kojem se na temelju dostupnih vrela prikazuje povijesni razvoj spomenutog samostana u blizini Daruvara, jedinog pouzdano dokumentiranoga benediktinskog samostana na području srednjovjekovne Zagrebačke biskupije. Otuđenje nadarbinskog zemljišta zbog poreznih opterećenja u Zagrebačkoj nadbiskupiji 1948.-1955. Miroslava Akmadže govori o pritisku komunističkog režima na Crkvu kroz proces oduzimanja obradivog zemljišta Zagrebačkoj nadbiskupiji i župama u poslijeratnom razdoblju bilo putem direktnih konfiskacija tijekom agrarne reforme, bilo nametanjem velikih poreznih obveza nakon njezina provođenja zbog kojih su župe nadarbinska zemljišta morale ustupati seljačkim radnim zadrugama. Jure Krišto i Ivica Miškulin u članku Špijuni na hodočašću. Euharistijski kongres u Zagrebu 1930. godine u sustavu represije nad Hrvatima, raščlanjujući sadržaj onodobnih policijskih izvještaja, prikazuju političko ozračje u kojemu .se odvijao spomenuti događaj. Donatorska i naručiteljska djelatnost zagrebačkoga kanonika Ivana Znike Danka Soureka svjedoči o naručiteljskim i dobročiniteljskim djelima tog donatora umjetnina s kraja XVII. i početka XX. st. i njegovom doprinosu oblikovanju kulturnog krajolika zagrebačkoga baroka. Matija Breljak u raspravi Katedra ka-