ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 255
Drugi broj Arhiva iz 2005. posvećen je osamdesetoj godišnjici Petera Ribnikara. Tim povodom, u rubrici Članci i rasprave, među ostalim, objavljen je članak Marije Oblak Čarni, umirovljene direktorice Arhiva Republike Slovenije, Povodom 80. rođendana Petera Ribnikara i Bibliografija Petera Ribnikara, u kojem predstavlja njegov život i djelo. P. Ribnikar u arhivsku je službu stupio davne 1950. u današnjem Arhivu Republike Slovenije, u kojem je radio do umirovljenja 1988. Prvi je primio Aškerčevo priznanje, a danas je počasni član Arhivskog društva Slovenije. Godine 1987. primio je i državno odlikovanje Red dela z zlatim vencem. O prinosima Petera Ribnikara arhivskoj službi dovoljno govori njegova Bibliografija, u kojoj se mogu iščitati podaci o mnogobrojnim člancima, izložbenim katalozima, samostalnim publikacijama, ocjenama, osobnim vijestima i sudjelovanju u izdavanju vodiča. U nastavku, predstavljeno je devet autora s deset članaka. Božje osude na prostoru jugoistočnih Alpa, autora Waltera Brunnera, već na prvi pogled mami na čitanje i otkrivanje nečeg pomalo magičnog u ovom naslovu. Radi se o istraživanju područja jugoistočnih Alpa u kojima se u ranom i visokom srednjem vijeku izvodila Božja osuda. Izvodili su je župni svećenici, a može se posvjedočiti iz sačuvanih dokumenata kao pravo župe sve do otprilike 1200. godine. Božja se osuda temeljila na predodžbi da više biće pomaže u procesu pravde. Autor na temelju sačuvanih listina iz različitih župa istraženog područja donosi pregled Božjih osuda. Dr. Ignacij Voje, redoviti prof. u mirovini, napisao je članak Opskrba Dubrovnika žitom u 14. stoljeću. Radi se o seminarskom radu koji je autor napisao s Peterom Ribnikarom, pod mentorstvom dr. Gregora Čremošnika. Naime, studenti su dobili zadatak izraditi seminarski rad na temelju latinskih izvora, što je izazvalo paniku među njima. Autor je s Peterom Ribnikarom izabrao temu prehrana Dubrovnika (žito, meso, vino, sir) u razdoblju 1324-1360., a kao podloga za ovakvo uistinu zahtjevno istraživanje, poslužili su im zapisnici zasjedanja Velikog i Malog savjeta. Mada su se autor i Peter Ribnikar kasnije posvetili različitim strukama - prvi se bavio istraživanjem povijesnoga gradiva, a potonji je postao renomirani stručnjak u arhivskoj struci, ostali su veliki prijatelji i kolege koji su si međusobno pomagali u izboru arhivskoga gradiva. U nastavku članka, autor detaljno opisuje način rada i sadržaj seminara temeljen na podacima iz sačuvanih zapisnika zasjedanja. Stanislav Južnič, dr. povijesti i dipl. ing. fizike, piše nastavak rada o Moćniku iz prvog broja Arhiva 2005. - Močnikova disertacija (povodom 165. obljetnice Močnikove promocije). Na osnovi arhivskoga gradiva arhiva u Grazu i bogate literature, detaljno je opisan doktorat Franca Moćnika, slovenskoga pisca matematičkih udžbenika, najznačajnijeg u gotovo cijeloj Habsburškoj Monarhiji. France Kresal u članku Stambena zaštita nakon Prvoga svjetskog rata u Sloveniji donosi zanimljivu temu iz socijalne politike koja se odnosi na rješavanje stambenih problema nakon Prvoga svjetskog rata i utjecaj Narodne vlade SHS u Ljubljani. Autor u uvodnom dijelu donosi kratak povijesni slijed događaja nakon raspada Austro-Ugarske, te upravne promjene koje su se potom dogodile, s naglaskom na poslove koji su se
