ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 251
U broju 28, 1(2005), u rubrici Članci i rasprave objavljena su tri članka. Jelka Melik u članku Upravni sud Republike Slovenije kao stvaratelj arhivskoga gradiva kroz povijesni kontekst objašnjava što je značio upravni spor za vrijeme Austro-Ugarske, prve Jugoslavije, druge Jugoslavije te Republike Slovenije. Danas Upravni sud ima sjedište u Ljubljani, ali i svoje odjele u Celju, Novoj Gorici, Kopru, Mariboru. Utjecaj Hermana iz Koruške na poznavanje srednjovjekovne arapske znanosti na Zapadu članak je Dževada Zečića sa zeničkog sveučilišta i Igora Skamperlea s ljubljanskog sveučilišta. Donosi zanimljive podatke o Hermanu iz Koruške iz XII. st., poznatijem pod imenima Dalmata, Secundus, Sclavus i de Carinthia, koji je među prvima prevodio na latinski arapska znanstvena djela te islamsku teološku i religioznu literaturu. Autori su ilustracijama predočili prijepis iz XIV. st. Hermanova izvornog djela, kao i oblike deset arapskih brojeva iz različitih razdoblja koje je koristio. Cauchyjeva i Močnikova Gorica kao središte europske matematike (povodom 190. obljetnice Močnikova rođenja) članak je Stanislava Južniča s Instituta za matematiku, fiziku i mehaniku u Ljubljani. U članku se po prvi puta u historiografiji opisuje djelovanje i život Cauchyja, matematičara, fizičara i političara, na temelju talijanskih i francuskih arhivskih izvora. Iz sačuvanih Cauchyjevih rukopisa razaznaju se njegova znanstvena otkrića u goričkom kraju, kao i njegova suradnja s Pragom, Bečom, Grazom, Ljubljanom i Goricom. On je odigrao i važnu ulogu pri izradi Močnikove disertacije u Grazu, čime je posebno utjecao na razvoj slovenske matematike. U rubrici Iz arhivskih fondova i zbirki objavljuju se članci koji obrađuju izvorne dokumente. Tako Damjan Hančič iz Povijesnog arhiva u Ljubljani predstavlja Pečate samostana klarisa u Kranjskoj, nastavljajući time niz članaka o samostanu klarisa objavljenih u prošlim brojevima Arhiva. Ovaj put autor predstavlja pečate kojima su se služile klarise u samostanima Mekinje, Skofja Loka i Ljubljana. Sve je popraćeno ilustracijama najstarijih i ostalih sačuvanih pečata i zajedničkim značajkama pečata kranjskih samostana klarisa. Jure Maček iz Pokrajinskog arhiva u Mariboru ponovno nas uvodi u školske teme, ovaj put o Školskoj reformi između 1953. i 1962. u Mariboru. Prikazanje razvoj i značajke obveznog školstva na širem području Maribora za vrijeme uvođenja novosti u školski sustav. Koristeći gradivo Povijesnog arhiva u Mariboru, autor detaljno piše o razmjerima u mariborskom školstvu pred reformom, brojčano prikazujući škole, njihovo materijalno stanje, prostorne probleme, opremljenost, broj učitelja. Zbirka dr. Herberta Kartina (1804-1960) Ivanke Zajc-Cizelj iz Povijesnog arhiva Celje, pregled je zbirke arhivskoga gradiva dr. Herberta Kartina, pravnika i državnog službenika, ljubitelja i sakupljača umjetnina i starina. Dio njegove rukopisne ostavštine čuva se u Povijesnom arhivu u Celju, a autorica je predstavila strukturu sređene ostavštine, kao i podatke o Kartinu, kao stvaratelju i sakupljaču. Podaci o dr. Vitu Kraigheru bili su državna tajna Ljube Dornik Šubelj iz Arhiva
