ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 245
Milana, Bruxellesa, Berlina, New Yorka, Sienne, Pariza, San Marina, Londona, Bruggea. Pokapanja u samostanskoj crkvi male braće konventualaca Sv. Franje u Kopru između 1719. i 1806. i raspuštanje samostana, članak je Zdenke Bonin o drugom najstarijem koperskom samostanu koji je od druge polovice XVI. st. bio sjedište regionalne inkvizicije. Autorica je u uvodu predstavila povijest samostana i crkve, dok je istraživanje provela na temelju popisa pokopanih u samostanskim prostorijama, koji se čuva u Pokrajinskom arhivu u Kopru. Detaljno je objasnila sačuvani dokument koji se proteže na 100 stranica: načini ukopa, broj ukopa po obitelji i opis mjesta ukopa kojih je bilo čak 78. Dio članka govori o raspuštanju samostana, inventaru samostana koji je napravljen 1806. nakon raspuštanja, kao i 0 sudbini samostanskih prostorija i crkve do danas. Autorica je na kraju popisala korištene izvore i literaturu, a sve je upotpunila fotografijama nekadašnjeg samostana i crkve. Članak Služba ministra Franca Snoja rezultat je istraživanja koje je proveo Andrej Hudomalj na osobnom fondu Franca Snoje, koji se čuva u Arhivu RS i drugim zbirkama gradiva iz Povijesnog arhiva CKSKS i arhiva nekadašnjega Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove SR Slovenije. Članak govori o Francu Snoji, gospodarstveniku, političaru, ministru kraljevske jugoslavenske vlade i ministru prve slovenske poslijeratne vlade, a zahvaljujući bogatom gradivu koje se sastoji od njegovih dnevnika, sastavaka, koje je pisao u vrijeme emigracije, ali i gradiva koje je o njemu napravila UDB-a za Sloveniju, prikupili su se opširni podaci. Šest drugarica i dva muškarca. Partijsko gradivo IdrijskoCerkljanskog područja kao izvor z.a lokalnu povijest, autorice Ljiljane Suštar, prikazuje arhivsko gradivo regionalnih organizacija Saveza komunista Slovenije, koje se čuva u Povijesnom arhivu u Ljubljani. Opisavši tijek preuzimanja gradiva, autorica se skoncentrirala na gradivo okružnih i općinskih komiteta SKS Idrijskog 1 Cerkljanskog područja koje je prethodno arhivistički obradila. Sveukupno se radi o pet fondova, a naslov Šest drugarica i dva muškarca preuzet je iz dokumentacije Okružnog komiteta SKS Idrija koji se upravo sastojao od tih osam članova. Pavle Čelik u članku Oružništvo u 1866. godini na području današnje Republike Slovenije piše o uvođenju oružništva na području Austrijskog carstva koje je brinulo za javnu sigurnost na većini područja. Autor donosi pregled oružničkih jedinica od kojih je jedna imala sjedište u Ljubljani i koja je postala glavnim sjedištem oružničkih jedinica u Kranjskoj, Štajerskoj, Koruškoj i Primorju. Ivanka Zajc Cizelj u Pravnoj osnovi za djelovanje društva 1849-1941 detaljno opisuje zakonske osnove na temelju kojih su društva mogla djelovati u Habsburškoj Monarhiji od 1849. pa sve do 1941. godine. Hacquetova bibliografija Stanislava Južniča donosi popis svih djela Balthasare Hacqueta, francuskog putopisca, zajedno s posthumnim izdanjima. Također, popis se sastoji i od djela o Hacquetu, kao i od biografskih podataka o Hacquctovim urednicima i korespondentima.
