ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 190

Archives, 29,111(2004) Ovaj broj časopisa Archives donosi pet članaka i niz kraćih prikaza. Prvi po redu jest članak Roberta Anthonyja Beddarda s Oriel Collegea u Oxfordu čiji se znanstveni interes ponajprije odnosi na proučavanje engleske politike tijekom XVII. st. te odnosa između Engleske u doba Stuarta i Rima. Članak nosi naslov Izvori Anthonyja Wooda za »Život Nicholasa Hilla«. Predmet je autorova zanimanja opis života engleskog filozofa, pjesnika, astrologa, alkemičara i pionira alomistike, Nicholasa Hilla, u djelu A. Wooda, engleskog antikvara iz XVII. st., autora Athenae Oxonienses, svojevrsnoga biografskog leksikona biskupa i pisaca koji su se školovali u Oxfordu u razdoblju 1500-1690. Autor je bio potaknut i radom o N. Hillu koji je 1987. napisao Hugh Trevor-Roper te se na njega i poziva. Beddardov članak koncipiranje kronološki, prateći Hilla od njegova dolaska u Oxford pa sve do smrti. Najveći se dio članka odnosi na razdoblje nakon Hulova odlaska sa Sveučilišta, budući da je ono manjkavo izvorima. Autor, stoga, opisuje poteškoće na koje je Wood nailazio pišući biografsku natuknicu o Hillu, konzultirajući svoje suvremenike o eventualnim saznanjima o njegovu životu. Na kraju članka, autor donosi pismo Obadiaha Walkera Woodu iz 1690. koje se čuva se u Knjižnici Bodleiana u Oxfordu. Beddard se odlučio za objavljivanje tog pisma, jer donosi drugačije podatke o svršetku Hillova života od onih koje navodi Wood. Autor je sljedećeg članka William Gibson sa sveučilišta Oxford Brookes. Njegovo je središnje područje istraživanja vjerska i društvena povijest Engleske u XVII. i XVIII. st. U članku naslovljenom Benjamin Hoadley, mit i arhiv obrađuje problematiku izvora za proučavanje života i stavova anglikanskog biskupa iz XVIII. st. u Winchesteru, poznatog po kontroverznim teološkim istupima. Rad započinje analizom dosadašnjih radova koji su se bavili njegovim životom te isticanjem pogrešnih zaključaka koje su ti radovi iznijeli. Kako ističe autor, dosadašnji su radovi većinom donosili neobjektivnu sliku o biskupovim stavovima i životu. Kao izgovor za takav neprofesionalni pristup, autor navodi manjak arhivskih izvora, jer je Hoadley uništavao svoju korespondenciju i nije vodio bilješke (kao razlog, Gibson navodi njegovo osobito pamćenje), čime je posao istraživanja njegova života prilično otežan. Međutim, donijevši u ovom članku pregled izvora, Gibson je naveo neke osobne spise koji biskupa oslikavaju u nešto drugačijem svjetlu. Tako je citirao jedno pismo upućeno Charlotte Clayton kao primjer izvora za objektivno proučavanje Hoadleyevih stavova. Jeremy Black autor je članka Ponovno razmatranje britanske vanjske politike sredinom XVII. stoljeća. Black smatra kako je u posljednje vrijeme smanjeno zanimanje za proučavanje međunarodnih odnosa u XVIII. st., posebno iz engleske perspektive. Toj činjenici suprotstavlja činjenicu bogatstva arhivskih iz-