ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 172
nja novinara u tranzicijskim demokracijama središnje i istočne Europe, potkrijepljenom primjerima iz prakse. Domagoj Bebić i Marijana Grbeša usmjerili su se na e-demokraciju i načine njezina mjerenja, posebno se osvrnuvši na model koji je ustanovio Europski centar političkih tehnologija. Katarina Larisa Ham govorila je o aktivnoj suradnji između PR-a i stručnjaka zaduženih za odnose s javnošću u tvrtkama i novinara te suvremenim načinima njihove komunikacije. Izlaganje Ratimira Kvaternika bilo je posvećeno novim pristupima računalnoj pismenosti i educiranju novinara i drugih stručnjaka za rad s računalima. Problemima informatičke pismenosti bavila su se i izlaganja Nine Lipljin koja je govorila o informacijskoj pismenosti u kontekstu bolonjskog procesa, te Nade Zgrabljić koja je predstavila UNESCO-v projekt Media Literacy kao temeljni sadržaj i okruženje društva znanja. Hrvoje Stančić analizirao je troškove digitalne pohrane, dok je Jasenka Zajec govorila o elektroničkim publikacijama i njihovom arhiviranju u knjižnicama, ponajviše na primjeru Digitalnog arhiva mrežnih publikacija (DAMP) razvijenoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ervin Silić je u izlaganju From Presentation to Virtual Reality prikazao različite vrste prezentacija kulturnih ustanova i sadržaja razvijenih u tvrtki Novena, specijaliziranoj za multimedijalne projekte koji uključuju virtualne panorame i šetnje galerijama, muzejima ili cijelim gradovima. U sklopu programa konferencije, sudionici su posjetili otok Koločep na kojemu su se upoznali s projektom Kalamo ta. Njegova realizacija počela je osnivanjem ustanove Otok znanja koju je predstavio njezin ravnatelj Domagoj Račić. Tijekom dosadašnjeg rada na projektu, dogovoreno je preseljenje poslovanja odabranih informatičkih tvrtki na otok, teje uspostavljena suradnja s obrazovnim, znanstvenim i poslovnim subjektima. Namjera je Otoka znanja omogućiti sudionicima obrazovnih procesa i znanstvenih istraživanja idealne uvjete za rad, stvarati i provoditi obrazovne programe namijenjene širokom krugu korisnika te istodobno ulagati u kvalitetu života na samom otoku. Završni dio konferencije bio je posvećen znanstvenom programu Izvori za hrvatsku baštinu i hrvatski europski identitet voditelja Damira Borasa. U okviru programa djeluje nekoliko različitih projekata s područja društvenih znanosti nositelji kojih su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski leksikografski zavod, Hrvatski državni arhiv te brojni stručni suradnici. Posebno su predstavljeni projekti Hrvatska rječnička baština i hrvatski europski identitet Damira Borasa, Jezici u dodiru Zrinke Glovacki-Bernardi i Izvori za novovjekovnu hrvatsku povijest Hrvatskoga državnog arhiva. Vlatka Lemić
