ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 167
Consultancy. Ona je govorila o izvedivosti razvoja paketa europskih kompetencija za arhiviste i records managere, te dala pregled postojećih profesionalnih kompetencija u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji. One su se potom pokušale uklopiti u europski kontekst te je na kraju predložen potencijalni akcijski plan razvoja europskih profesionalnih arhivističkih kompetencija. Na četvrtoj poludnevnoj sjednici Profil arhivista u europskim nacionalnim propisima, također se sastojala od dva izlaganja. Na primjeru Litve i Malte, dviju članica Europske unije, prikazane su razlike u kompetencijama arhivista. Viktoras Domarkas, zamjenik direktora Odjela za litvanske arhive pri vladi Republike Litve, u izlaganju pod naslovom Novi zahtjevi profesiji u okruženju promjena, prikazao je slijed promjena u poimanju kompetencija arhivista koje su se dogodile pristupom Litve Europskoj uniji. Osvrnuvši se na Izvješće o arhivima u proširenoj Europskoj uniji koje je sačinila skupina arhivskih stručnjaka zemaljačlanica Unije te predstavnika ustanova i organa Unije, Domarkas je nastojao objasniti koje vrste znanja i sposobnosti danas treba arhivist kako bi mogao obavljati »arhivsko poslanje« te odgovorio izazovima i zahtjevima današnjeg društva. U drugom izlaganju naslovljenom Arhivist u današnjem svijetu Charles Farrugia, direktor Nacionalnog arhiva Malte, govorio je o dugogodišnjoj prisutnosti profesije arhivist, bez obzira što je u nekim zemljama još uvijek nova, u drugim neprepoznata, a u većini pogrešno shvaćena. Tradicionalni arhivist bio je Čuvar povijesnih zapisa, koji je često svoj posao obavljao marljivo, ali u perspektivi internih potreba. Suvremeni arhivist suočen je s izazovima stalnih promjena, unatoč kojima mora ostati ukorak s povećanim zahtjevima za većom dostupnošću javnih dokumenata i podataka povjerenih mu na čuvanje. Tradicionalni je arhivist po obrazovanju bio povjesničar koji je tek radom u arhivu stekao znanja iz arhivistike. Naprotiv, od suvremenog arhivista očekuje se svestranost, a teritorijalne granice njegova rada više nisu isključivo granice njegove domovine. Prva tema, a ujedno i prvi radni dan konferencije završen je plenarnom sjednicom na kojoj su voditelji sjednica ukratko predstavili njihov rad i pravce u kojima se razvijala rasprava nakon održanih izlaganja. Za sve sudionike je na kraju dana organiziran posjet Muzeju Varšavskog ustanka, otvorenom 2004. povodom šezdesete godišnjice sloma ustanka koji su 1944. podigli stanovnici Varšave. Suvremeno uređen muzej (bivša elektrana) besprijekorno, na tri kata, oživljava atmosferu i događaje tijekom šezdeset i tri dana ustanka koji je, nakon završetka Drugoga svjetskog rata, Istok prešućivao, a Zapad ignorirao. Izuzetno zanimljiv i istinski dojmljiv postav muzeja zavređuje da ga se ovdje spomene, uz savjet svim budućim posjetiteljima Varšave da ga svakako posjete! Drugi dan konferencije bio je posvećen preostalim dvjema temama: Prema profesionalnoj pokretnosti i Stvaranje europskih profesionalnih alata. Prva tema
