ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 162
nezaobilazna činjenica te da je stoga nužno uskladiti njihove potrebe na znanstvenoj i institucionalnoj razini. Na ovom skupu Kanadu je zastupao Robert Nahuet, s prilogom pod naslovom Autonomija javnih poduzeća, načelo provenijencije i problemi obrade sveučilišnih arhiva u Kanadi. Michael Cook iz Engleske svojim je izlaganjem Sveučilišta i razvoj arhivske prakse u Velikoj Britaniji - neke radikalne promjene upoznao prisutne s promjenama koje uvodi engleska vlada u svojem poslovanju, odnosno normiranju obrade dokumentacije prema pravilima i standardima arhivističke struke. Stoga je i zatražila osnivanje Savjeta za muzeje, knjižnice i arhive. Napomenuo je da Engleska u posljednje vrijeme poklanja veliku pažnju arhivistici. Jozef Hanus, Emilia Hanusova, Svetozar Katuščak i Vladimir Bukovsky zajednički su pripremili referat pod naslovom Doprinos sveučilišta na konzervaciji arhivskog i knjižničnoga gradiva. U ime svih autora, Jozef Hanus je naglasio da Državni arhiv u Bratislavi već pedeset i pet godina uspješno surađuje sa sveučilištima, te da je u tom razdoblju konzervirano i restaurirano mnogo izvornih dokumenata, te da već odavno postoje tečajevi o konzervaciji i čuvanju arhivskih dokumenata u Slovačkoj. Benjamin Haspel (Izrael), kao i obično, održao je zanimljivo predavanje Doprinos sveučilišta i sveučilišnih arhiva u svijetu arhivistike. Napomenuo je da je velika uloga arhiva u tome kakvo će stajalište zauzeti profesori i studenti o arhivima, kao i o djelovanju arhiva na kulturni i društveni život uopće. Francisco Javier Aguado Gonzales iz Španjolske, u izlaganju Španjolski sveučilišni arhivi - prijedlozi za standardizaciju privatnih sveučilišta, govorio je o španjolskim sveučilišnim arhivima, o privatnim sveučilištima i o potrebi standardizacije obrade sveučilišnih arhiva. To je potrebno stoga što se broj sveučilišta u Španjolskoj s 34, od 1985. do 2005. godine povećao na 72, čime se stvaraju veliki problemi oko valoriziranja i obrade dokumentacije koja nastaje na tim sveučilištima. Magdalena Marosz iz Poljske svoje je predavanje posvetila temi Arhivistička teorija i praksa u Poljskoj. Michail Larin iz Rusije u svojem je predavanju govorio o osnivanju arhivistike u Rusiji, iznoseći povijesne podatke o njezinoj važnosti, radi čega je bilo potrebno utemeljiti Povijesno-arhivistički institut, te održavati razne tečajeve na sveučilištima. Govorio je i o nekim specifičnim uvjetima i teškoćama u obrazovanju arhivista u Rusiji u posljednje vrijeme. Iryna Matyash iz Ukrajine u svom je referatu pod naslovom Ukrajinski arhivi i njihov razvoj u suvremenoj Ukrajini predočila stanje arhiva u Ukrajini te pitanja razvoja arhivistike u Ukrajini u novim uvjetima od 1991. do 2002. godine.
