ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 154

Milica Strugar obrađuje registraturno gradivo u nastajanju na području Općine Kotor. Peter Wiesflecker govori o organizaciji čitaonice Zemaljskog arhiva Štajerske. Čitaonica je opremljena i uređena prema suvremenim arhivističkim načelima pa omogućuje brz i jednostavan pristup gradivu i njegovu zaštitu, uz lijepo ophođenje prema korisnicima. Čitaonica godišnje ima u prosjeku oko 5.000 korisnika. Službenici čitaonice savjetuju korisnike, ali ne smiju sudjelovati u njihovu istraživačkom radu. Marko Landeka opisuje arhivsku knjižnicu. Izet Šabotić bavi se arhivima i pravu pristupa informacijama. Arhivi su značajne ustanove u ostvarivanju ljudskih i građanskih prava i jačaju demokratske procese. Gašper Šmid piše o korištenju arhivskoga gradiva u Arhivu Republike Slovenije. Digitalna je tehnologija na »mala vrata« ušla u arhive, čime se mogućnost oštećivanja izvornika pri izradi reprodukcije svodi na najmanju moguću mjeru. Arhiv ima ukupno 58.702 skenirana snimka, a korisnici dobivaju izvorno gradivo u ruke samo u iznimnim slučajevima. Dušan Vržina govori o dostupnosti i pristupačnosti arhivskom gradivu i arhiva u Republici Srpskoj. Iako je postojeća legislativa vrlo demokratična i liberalna, još uvijek postoji prostor za njenu daljnju liberalizaciju. Ograničavajući su čimbenici u pogledu pristupa gradivu: nedostatak prostora za preuzimanje i čuvanje gradiva, nedostatak stručnog kadra, nesređeni i neobrađeni fondovi, nedostatak suvremenih tehničkih sredstava za zaštitu, obradu, konzervaciju i restauraciju gradiva, nedostatak financijskih sredstava. Indira Torlak bavi se radom arhiva sa strankama. Zdenka Semlič-Rajh raspravlja o arhivskoj terminologiji u teoriji i praksi. Neophodno je kako u svijetu, tako i u svakoj zemlji izraditi jedinstvenu arhivističku terminologiju. Branka Molnar obrađuje fondove i zbirke Zagreba, čineći mali korak dalje u informatizaciji arhiva. Postavljanjem FIZZ-a (Fondovi i zbirke Zagreba) na lokalni mrežni poslužitelj, arhivskim se djelatnicima omogućuje da s umreženih računala pristupaju aplikaciji, uređuju i mijenjaju podatke, sastavljaju obavijesna pomagala, a korisnicima online pretraživanje podataka o zbirkama i fondovima. Mustafa Dervišević opisuje integraciju digitalne dokumentacije u radno okruženje (softver ZyLAB). Žarko Štrumbl piše o čuvanju elektroničke dokumentacije i njenom vrednovanju. EU propisuje osnivanje elektroničkih arhiva na osnovi slobodnog tržišta što znači da oni nisu uvjetovani raznim državnim odobrenjima. Snežana Pejović i Sanja Bauk govore o pripremama arhivskoga gradiva iz kotorskih crkvenih arhiva za eksport na internet. Borisa Radovanović bavi se mogućnosti primjene međunarodnih arhivskih standarda o arhivskim zgradama u Srbiji. Zgradama u kojima se čuva arhivsko gradivo, u zemljama jugoistočne Europe do sada se poklanjalo manje pažnje, i ni u jednoj od njih nisu izrađeni odgovarajući standardi za pravnu regulaciju ovog pitanja. Branko Bubenik obrađuje zaštitu audio-vizualne dokumentacije i navodi njezine osnovne značajke: filmovi raznih formata, magnetoskopske vrpce, videokasete i digitalni videodiskovi. Darko Antović raspravlja o arhivskim fondovima i zbirkama - izborima za valorizaciju dramske baštine Boke Kotorske u turizmu. U radu se iznose prijedlozi za razvoj turističkoga gospodarstva pomoću organizira-