ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 148

Na čelu svake željezničke uprave bio je upravnik koji je bio podređen ministru saobraćaja. Na čelu odjeljenja bio je načelnik, na čelu odsjeka šef, a na čelu sekretarijata uprave sekretar koji je imao isti rang kao šef odsjeka. Načelnici odjeljenja, šefovi izdvojenih odsjeka, kao i sekretar bili su podređeni upravniku. U željezničkoj upravi postojao je Stručni savjet kao savjetodavno tijelo upravnika. Stručni savjet sačinjavali su načelnici odjeljenja i šefovi izdvojenih odsjeka, kao i drugi stručnjaci iz željezničke uprave koje je odredio upravnik. Kao vanjski odsjeci operativne službe postojali su u okviru Saobraćajnog odjeljenja, na teritoriju željezničke uprave Kontrolni odsjeci saobraćaja (KOS) za određene pružne sektore, čiji je zadatak bio da rukovode, povezuju i kontroliraju izvršnu službu na svojim sektorima. Osnovne jedinice željezničkog prometa bile su: stanice, ložionice, građevinske sekcije, elektrotehničke sekcije, samostalne radionice, radionice pružnih postrojenja, samostalna stovarišta materijala i pomoćna privredna poduzeća. U aktu MS br. 67146/46. od 22. kolovoza i 3. rujna 1946., ministar saobraćaja odobrio je obrazovanje disciplinskih sudova pri Ministarstvu saobraćaja i željezničkim upravama.

27 U cilju unapređenja kemijsko-tehnološke službe kod državnih prometnih ustanova i racionalnog iskorištavanja željezničkih zemljišta sposobnih za obrađivanje u poljoprivredne svrhe, ministar saobraćaja donio je 14. listopada 1946. Rješenje kojim se u Ministarstvu saobraćaja kao izdvojeni odsjeci osnivaju Kemijsko-tehnološki odsjek i Poljoprivredni odsjek. Na čelu odsjeka bili su šefovi neposredno podređeni ministru saobraćaja i njegovim pomoćnicima. Temeljem navedenog Rješenja u željezničkim upravama postojale su kao izdvojene organizacijske jedinice: Kemijsko-tehnološki laboratorij i Poljoprivredno referentstvo. Na čelu Kemijsko-tehnološkog laboratorija bio je šef, a na čelu Poljoprivrednog referentstva referent, koji su bili neposredno podređeni upravniku." Temeljem Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća od 5. prosinca 1946.,"

9 nacionaliziraju se i prelaze u državno vlasništvo sva privatna privredna poduzeća općedržavnog i republičkog značaja. Navedeni Zakon precizirao je da se nacionalizacija odnosi i na industriju željezničko-prometnog materijala (čl. 1, toč. 6), suhozemni promet (čl. 1, toč. 41) i transport (čl. 1, toč. 42). Poduzećima općedržavnog i republičkog značaja smatrala su se ona poduzeća koja su proglašena takvima ukazima Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ, odnosno prezidijuma narodnih skupština narodnih republika. Kao jedno poduzeće, u smislu ovoga Zakona, smatrali su se: uređaji, stovarišta, uredi, prodavaonice, 1 Službeni glasnik Ministarstva saobraćaja FNRJ 17/1946. 2S Službeni glasnik Ministarstva saobraćaja FNRJ 19/1946. ~

9 Službeni glasnik Ministarstva saobraćaja FNRJ 22/1946.