ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 13

pravo na dostupnost (u smislu prava na informacije) i pravo na zaštitu podataka (u smislu zaštite osobnih, nacionalnih i drugih interesa). Iako obje skupine propisa nastoje odgovoriti demokratskim zahtjevima društva, paradoks je u nesuglasju njihovih intencija. Budući daje gradivo u državnim arhivima po naravi javno, obje skupine propisa primjenjuju se i na njegovo korištenje. U Hrvatskoj su općim arhivskim zakonom propisani rokovi dostupnosti, a svaki zahtjev za prijevremenom dostupnošću rješava posebno povjerenstvo Hrvatskoga arhivskog vijeća. Praktičniji odgovori na ova pitanja kod nas zahtijevaju šire zakonodavne zahvate na tragu smjernica i propisa unutar Europske unije.

9 Svakako, arhivska struka trebala bi biti bitan čimbenik u odlučivanju o tim pitanjima. U pogledu prava na pristup informacijama i hrvatski arhivi, sukladno praksi u zemljama Europske unije, nastoje senzibilizirati upravu i javnost na važnost dostupnosti arhivskoga gradiva kao bitnog dijela informacijskoga prostora. Pojava sve većeg broja međunarodnih i nevladinih organizacija te sve kompleksniji oblici međunarodne suradnje aktualiziraju pitanje pravne regulacije i standardizacije prekograničnoga protoka informacija. S tim u vezi, problem predstavlja neusklađenost nacionalnog zakonodavstva, ponajprije u pogledu zaštite i dostupnosti gradiva nastalog radom takvih organizacija.

10 Međunarodno arhivsko vijeće (ICA) kontinuirano radi na postizanju međunarodno prihvaćenih standarda među zemljama članicama, potiče regionalnu suradnju te upućuje na kooperativnost arhivske zajednice sa srodnim organizacijama na području dostupnosti javnih informacija (UNESCO, ARMA, FIAF, IASA, IFLA, ICOM itd.). Europska Unija, čijem članstvu teži i Hrvatska, predstavlja viši stupanj političke i gospodarske integracije novog tipa. Stoga tijela Europske unije postupno kreiraju vlastiti »naddržavni« ustroj i legislativu. Tijekom procesa usklađivanja nacionalnog zakonodavstva, Europska je unija posebnu brigu posvetila pitanju prava na informacije što se očituje i u donošenju Preporuke" o zajedničkoj europskoj politici dostupnosti arhivskoga gradiva. U toj Preporuci rezimira se praksa europskih zemalja na tom području i daju smjernice prema kojima bi sve zemlje trebale regulirati to pitanje nacionalnim arhivskim zakonima i propisima (određivanje rokova, uvjeta korištenja i zaštita osobnih podataka i nacionalnih interesa). Zbog ostvarivanja bolje suradnje i koordinacije arhivske djelatnosti unutar Europske unije, predviđeno je osnivanje Arhivskog vijeća (Archives Commitee) zema{> Ništila osobnih podataka i dostupnost informacija : preporuke Vijeća Europe. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2002. 10 Better access to electronic Information to the Citizen : the relationship between public administration and archives Services concerning electronic documents records manage ment. Luxembourg : European Commission. Office for Official Publication of the European Communities, 2001. " Recommendation No. R (2000) 13 of the Committee of Ministers to Member States on a European Policy on Access to Archives. URL:http://www.archives.gov.ua/Eng/Law-base/Recommendations.php#01 (1.9. 2005.)