ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 85

Nalazi se u jednom svesku od 35 listova, veličine 22 x 32 cm. Već od starine uvezan je u kartonske korice. S unutrašnje strane korice nalazi se potpis Gajeva sina Velimira - V. Gaj / 1873. Tekst razvoda nalazi se ispisan na listovima lr do 34r, dok su listovi 34v i 35rv neispisani. Sačuvana je izvorna glagoljska folijacija, uz koju je netko poslije dopisao i folijaciju arapskim brojevima. Ista ruka, uz izvorne glagoljske brojčane veličine pisala je i arapske te na margini dopisala imena mjesta latinicom na talijanskom jeziku. Na kraju isprave nalaze se notarske ovjere popa Mikule iz Gologorice, popa Jakova Križanića iz Barbana i Levca Križanića, kanonika žminjskoga i tinjanskoga. Drugi primjerak (MP) pronašao je 1880. godine grof Stefano Rota u Momjanu i predao ga Pokrajinskom istarskom saboru u Poreču. Danas se čuva u Državnom arhivu u Rijeci pod signaturom M - 82. Uz hrvatski glagoljski tekst u svesku se nalazi i latinički prijepis na talijanskom jeziku. Svezak je ukoričen u polukožu. Ima 53 lista veličine 21 x 30,7 cm. Na listovima lr do 31v nalazi se glagoljski tekst isprave. Iza glagoljskog prijepisa nalaze se još 22 lista numerirana brojevima od 2 do 25, na kojima se nalazi talijanski prijevod. Nedostaju listovi 1, 14 i 15. List 1 bio je neispisan jer početak talijanskoga prijevoda počinje na listu 2. Glagoljski tekst pisao je pop Levac Križanić, kanonik žminski, ap(osto)lsku i c(esa)rsku oblastjü nodar ... is protokola bivšega g(ospo)d(i)na Ekova Križanića plovana žminskega.

K) Talijanski prijevod učinio je 1548. godine Ivan Snebal, notar i kanonik buzetski. Notarski znakovi popa Mikule iz Gologorice, popa Jakova Križanića iz Barbana i popa Levca Križanića, kanonika žminjskoga, nalaze se na kraju glagoljskoga teksta na f. 30v i 31rv. Isti notarski znakovi nalaze se i na kraju talijanskoga prijevoda, s tim da se nakon notarskoga znaka Levca Križanića nalazi notarski znak Ivana Snebala, prevoditelja i pisca talijanskoga teksta. KP, kao prvopronađeni, poznatiji je od MP. On je do danas nekoliko puta objavljen i o njemu je napisano više studija i rasprava. Dosad su ga objavili: - Ante Starčević: Razvod istrijanski od god. 1325. (latinicom), Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knj. II/2, Zagreb, 1852., str. 227-275; - Ivan Kukuljević u Listine hrvatske I. (glagoljicom), Zagreb, 1863.; - Đuro Šurmin u Hrvatski spomenici, sv. 1. (ćirilicom), Zagreb, 1898.; - Luka Kirac u Crtice iz istarske povijesti, Zagreb, 1946. (riječ je o Starčevićevu prijepisu isprave); - Josip Bratulić: Istarski razvod, studija i tekst, Pula, 1978.; - Josip Bratulić: Istarski razvod, s preslikom glagoljskoga teksta, Pula, 1989. MPf. 31r