ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 60
14. siječnja 1992. godine. Korespondencija s Vladimirom Tkalčićem trajala je dugo, 49 godina, od 1921. do 1970., i po tom se s njom može usporediti još jedino korespondencija s Vilkom Novakom 17 u trajanju od 56 godina, od 1935. do 1991., 18 koja je ujedno i najbrojnija (sadržava 478 pisama). Opsežnije su još korespondencije s Miienkom S. Filipovićem 19 (383 pisma), Nikom Kuretom 20 (269 pisama), Kazimierzom Moszynskim 21 (245 pisama), Leopoldom Kretzenbacherom 22 (239 pisama) i Borisom Orelom 23 (194 pisma). Dopisivanje s drugim fizičkim i pravnim osobama nema toliki opseg. Uglavnom je riječ od nekoliko do nekoliko desetaka pisama po korespondentu, a postoji i nemali broj onih koji su odaslali (ili primili) samo jedno pismo. To su ponajviše bili studenti koji su Gavazziju javljali datum dolaska na ispitni rok ili njegova odjavljivanja, te nekolicina ljudi »na terenu«, koji su ga zadužili svojom gostoljubivošću za čestih ekskurzija i terenskih istraživanja, pa im je Gavazzi pisao u znak zahvale, obično šaljući fotografije snimljene tijekom tih putovanja. Korespondenti Iz prethodnih je redaka razvidno da je Gavazzijeva korespondencija u potpunosti vezana za njegov znanstveni i stručni rad. Ne čudi stoga niti struktura zastupljenih korespondenata. Ako izuzmemo nekolicinu hrvatskih etnologa koji su s Gavazzij em direktno surađivali na Odsjeku za etnologiju Filozofskoga fakulteta, Etnografskom muzeju ili Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, gotovo da i nema poznatijega etnologa ili folklorista s područja bivše Jugoslavije koji nije barem u nekoliko navrata korespondirao s Gavazzij em. Uzrok tomu bio je bez sumnje njegov neprijeporan autoritet na polju etnološke teorije i prakse izgrađen tijekom dugoga životnoga i radnoga vijeka. Iz velikoga broja etnologa, folklorista i etnografa s područja bivše države izabrana je nekolicina poznatijih: 17 Vilko Novak (1909.-2003.), etnolog, od 1948. do 1978. profesor etnologije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. 18 Sva su pisma unutar pojedinih cjelina, dakako, posložena po datumu na samom pismu ili, ako ovaj nije bio naznačen, po datumu poštanskoga pečata. U slučaju da se pismo nije moglo nikako datirati, stavljano je iza posljednjega pisma s poznatim datumom, odnosno na kraj korespondencije s dotičnom osobom, tj. ustanovom. v> Milenko S. Filipović (1902.-1969.), etnolog i antropogeograf, 1930.-1941. profesor Sveučilišta u Skopju, 1944.-1955. radio u Etnografskom muzeju i Etnografskom institutu u Beogradu, zatim do 1962. na Sarajevskom sveučilištu. 20 Niko Kuret (1906.-1995.), etnolog, od 1954. zaposlen u Institutu za slovensko narodopisje, od 1991. redoviti član SAZU. 21 Kazimierz Moszynski (1887.-1959.), poljski etnolog, pisac kapitalnih djela o kulturama slavenskih naroda (Kultura ludowa Slowian. f. Kultura materialna. Krakow, 1929.; Kultura ludowa slowian II. Kultura duchowa, Warzawa, 1940.) 22 Leopold Kretzenbacher (1912.), etnolog i kulturni povjesničar, dugogodišnji profesor etnologije na Sveučilištu u Münchenit 23 Boris Orel (1903.-1962.), etnolog, poslije 1945. direktor Etnografskoga muzeja u Ljubljani, osnivač (1948.) i prvi urednik časopis Slovenski etnograf.
