ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 32
dnikovim poslanicama, predstavljanju Vlade, posjetima stranih državnika, parlamentarnih delegacija itd., itd., o čemu bi zastupnici ili istraživači mogli u svako doba na licu mjesta dobiti brze i pouzdane informacije.« 7 Početkom radova na uređenju arhivskih spremišta Predsjedništvo Sabora odredilo je odlukom od 14. svibnja 1996. da se u Tajništvu Sabora u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici »Informacijsko-dokumentacijska služba i Knjižnica Sabora« osniva »Arhiv«, te su sistematizacijom radnih mjesta predviđena 3 djelatnika: voditelj i dva arhivara. 8 Kako bi se poštovala potreba stručne ekipiranosti, nakon uređenja spremišta i razdvajanja pismohrana zaposleni su, prema odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, stručni djelatnici, viši arhivist i dva arhivara. Time je u potpunosti dovršeno razdvajanje pismohrane Sabora od pismohrane Vlade. Kako je postavljen fond? Nakon prvotnoga identificiranja gradiva radi utvrđivanja provenijencije i razdvajanja gradiva različitih stvaratelja trebalo je proučiti osnovne propise (od ustavnih akata i izbornih zakona do svih poslovnika) od 1946. pa do posljednjih saziva. Već prilikom smještaja u novouređena spremišta gradivo je podijeljeno u dvije grupe, dva fonda prema graničnoj 1990. godini, kada je (30. svibnja 1990.) konstituiran prvi višestranački Sabor. Tom je prilikom gradivo uglavnom identificirano prema podatcima koji su bili ispisani na.omotima arhivskih mapa (godina - radno tijelo - redni brojevi sjednica), uz mnogobrojne takozvane »opće spise«, kojih se iz godine u godinu nizalo na desetke tisuća. Tek je u sljedećoj fazi (razdvajanje gradiva svakoga pojedinog saziva) utvrđeno da na dijelu mapa podatci nisu točni, pa se i nekoliko puta ponovno preslagivalo gradivo svakoga saziva i utvrđivao vanjski red u spremištima. Uz takve manipulativne poslove paralelno su se upisivale točne topografske oznake za svaku tehničku jedinicu, a rad je olakšan tako što se nisu vodili nikakvi popisi gradiva (kako je uporno tražila vanjska služba HDA), nego kartoteka. Rad s karticama olakšao je sve izmjene i ispravke u podatcima, koji su se utvrđivali pri provjeri gradiva radnih tijela unutar svakoga saborskog saziva. Temeljna odrednica za razdvajanje gradiva na dva fonda određena je primjenom kriterija o uvjetima za stjecanje svojstva fonda iz Preporuke o uvjetima i načinu oblikovanja arhivskog fonda i arhivske zbirke? S obzirom da upravo treći uvjet određuje postupak kod državnopravnih promjena, što se i dogodilo osamostaljenjem Republike Hrvatske (»3. da je stvaralac djelovao u uvjetima jednog društveno-političkog sistema i jednog državno-pravnog uređenja«), neosporna je podjela gradiva na 2 fonda: Sabor Narodne/Socijalističke Republike Hrvatske 1947.-1990. i Sabor Republike Hrvatske/Hrvatski državni sabor od 1990. nadalje. 7 Domljan, str. 42-43. s Cl. 14. Pravilnika o unutarnjem redu Stručne službe Sabora iz 1996. l) Preporuka o uvjetima i načinu oblikovanja arhivskog fonda i arhivske zbirke iz 1985., objavljeno u Arhivi i arhivsko gradivo: zbirka pravnih propisa 1828-1997, HDA, Zagreb, 1998., str. 279-285.
