ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 30
stalnih institucija koje djeluju unutar parlamenta do manjih jedinica u okviru administracije ili informacijsko-dokumentacijsko-bibliotečnih službi parlamenata. Kada je 1990. predsjednikom Hrvatskoga sabora postao dr. Žarko Domljan, u okviru njegove inicijative uređenja zgrade Sabora, koji je i izgledom trebao biti na razini svoje nove političke funkcije u demokratskoj Hrvatskoj, uređen je i prostor za saborski arhiv. Obišavši brojne parlamente, dobro je proučio njihove zgrade i smještaj te organizaciju parlamentarnih službi, pa je u opsežnom elaboratu utvrdio: »Drugi važan izvor informacija u svim parlamentima bio je arhiv, gdje su se mogli dobiti zapisnici sjednica s autoriziranim govorima zastupnika, kao i svi dokumenti koje je parlament usvojio.« Uspoređujući takvu svjetsku praksu sa statusom arhiva Sabora Republike Hrvatske, mogao je utvrditi kako u samom Saboru nije bila prepoznata niti vrijednost arhivskoga gradiva niti značenje samoga parlamentarnog arhiva: »Ne samo što nije bilo osobe zadužene da vodi brigu o Arhivu, nego su spisi bili nesređeni i smješteni u vlažnome prostoru, a neke su se knjige i spisi doslovno raspadali od truleži.« 2 Takav odnos prema dokumentima nastalima radom Sabora velikim je dijelom posljedica ukidanja saborskoga arhiva 1963. godine. 3 Od tada uredsko poslovanje za Sabor, za Izvršno vijeće Sabora (Vlada) i više drugih republičkih tijela organizira i vodi jedna zajednička administrativno-tehnička služba, koja je s vremenom uz ustrojstvene promjene, promijenila i više naziva (Direkcija zajedničkih službi, Sekretarijat općih poslova, Ured za opće poslove i protokol, Ured za opće poslove Sabora i Vlade). Stanje zatečeno 1990-ih Situacija s pohranom arhivskoga gradiva Sabora i Vlade detaljno je opisana 1993. u Izvještaju Arhiva Hrvatske, u kojem mr. Eržišnik zaključuje: »Općenito se može konstatirati, da uvjeti smještaja ne odgovaraju ni minimalnim standardima. Ovo pogotovo s obzirom na izuzetnu vrijednost arhivske građe i uvjete kakve takvi arhivi imaju u ostalim zemljama Europe«. 4 U zgradi Sabora postojala su dva arhivska spremišta, u koja su odlagani spisi svih tijela kojih je uredsko poslovanje vodio Sekretarijat za opće poslove Izvršnoga vijeća Sabora. Gradivo je odlagano u spremišta redom kako su ga pojedini referenti predavali (u arhivskim mapama s djelomično označenim sadržajem), mape su odlagane na police bez ikakvoga redoslijeda, tako da su se jedne do drugih nalazile mape različitih stvaratelja (Sabora, Izvršnoga vijeća, Republičkoga protokola, Republičke izborne komisije i nekih republičkih savjeta) i iz različitih razdoblja. S vremenom su sve police popunjene, pa su se spisi odlagali uz police, zidove i po podu. Dio je spisa rasut, a dio nakon uporabe nije vraćen na mjesto. 2 Domljan, Ž.: Povijest preuređenja zgrade Hrvatskoga sabora, str. 23, Tajništvo Sabora 2002: Klasifikacijska oznaka 032-05/02-01/04. 3 U svim poslovnicima Sabora 1947.-1963. određeno je da Sabor ima svoj arhiv. 4 Tajništvo Sabora 1993: Kl. oznaka: 612-06/93-01/06.
