ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 283

podataka o životu donosi i izvore, odnosno literaturu gdje se spominju. Kršćanska srednjovjekovna karta svijeta iz Ebstorfa (1235.) i najstariji kartografski spomen grada Zagreba članak je u kojem autorica Mirela Slukan Altić raščlanjuje problematiku u nas još neobjavljenoga izvora - tzv. Ebstorfske karte, koju je tridesetih godina 14. stoljeća izradio Gervasius von Tilbury. Autorica, između ostaloga, otkriva da je najstariji kartografski spomen Zagreba zabilježen upravo na ovoj karti svijeta, sedam godina prije nego će Gradec od Bele IV. dobiti povelju slobodnoga kraljevskoga grada. Zanimljivo je spomenuti daje karta tiskana uz ovaj svezak kao prilog. Osmi, posljednji, svezak Tkalčića (8/2004, 759 str.) podijeljen je na povjesničke rasprave o ustanovama, životopise, izvore, prikaze knjiga te Pravila i Ljetopis Društva. Započinje tekstom Stjepana Razuma Biskupska skupština (sinoda) Zagrebačke biskupije iz 1669. godine. Prva biskupijska skupština Martina Borkovića, u kojem je prikazana prva od četiriju u nizu biskupijskih skupština koje je održao zagrebački biskup Martin Borković. Skupština je donijela 14 zaključaka ili odredaba koje se tiču bogoslužja u stolnoj crkvi, službenih pohoda župama biskupije, priređivanja novoga časoslova, misnih zaklada i si. S. Razum autor je i članka Najstarije sačuvane župničke prisege u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Knjiga župničkih prisega (1648.-1674.) o prvim zabilježenim župničkim prisegama, koje su se počele potpisivati na početku biskupovanja Petra Petretića sredinom 17. stoljeća, a koje se čuvaju u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, članka Nadbiskupsko dječačko sjemenište i Nadbiskupska klasična gimnazija u prvih 30 godina djelovanja, u kojem predstavlja i analizira spis nepoznatoga autora o prvim trima desetljećima rada spomenutih ustanova, te biografija Životopis župnika Josipa pl. Pucekovića (*7. IV. 1864. ti

8. II. 1940.) i Franjo Kuharić (*15. IV 1919. Hl. III. 2002.). Biskupsko imenovanje i prva godina biskupovanja. Radom Župa Koprivnica do kraja 17. stoljeća Hrvoje Petrić prikazao je povijest župe sv. Nikole u Koprivnici od druge polovice 13. stoljeća, kada se prvi put spominje u izvorima, do kraja 17. stoljeća, odnosno završetka katoličke obnove i vremena kada je Koprivnica, nakon Karlovačkoga mira, prestala biti pogranično područje. Kao svojevrsni uvod u objavljivanje rukopisa Vjekoslava Noršića, župnika u Bedekovčini, o njegovoj kapetanskoj župi Mače objavljen je članak S. Razuma Povijest župe Mače Vjekoslava Noršića, u kojem se navode osnovni podaci o Noršićevu rukopisu. Rukopis je tiskan pod naslovom Mače, a u njemu je prikazan povijesni razvoj spomenute župe od 16. do sredine 19. stoljeća. Lelja Dobronić prikazala je povijesni razvoj biskupskoga posjeda Dubrave (Biskupska Dubrava), a Mirela Slukan Altić prvi tiskani misal Zagrebačke biskupije iz 151 1. godine, načinjen po narudžbi biskupa Luke Baratina i na kojem se nalazi najstariji poznati prikaz Zagreba (Prvi tiskani misal Zagrebačke biskupije (1511.) s najstarijim poznatim prikaz,om grada Zagreba). Zoran Grijak analizirao je odnose između zagrebačkoga nadbiskupa, kardinala Josipa Mihalovića i bosansko-đakovačkoga i srijem-