ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 256
zbog činjenice da su autori većine takvih djela sudionici rata, tj. generali koji su objavili svoje memoare, Smart se zapravo bavi načinom pisanja tih memoara. Posebnu pozornost posvećuje jeziku i izričaju radova o operaciji »Battleaxe« (neuspjeli pokušaj prekida opsade grada Tobruka 1941.). Nabrojavši zajedničke osobine postojeće historiografije, koja obuhvaća ratne operacije od Normandije do Burme, i njezine očite nedostatke (naracija koja izbjegava zakonitosti povijesne znanosti, pokušaji psihološke analize generala, sudionika vojnih operacija itd.), Smart zaključuje kako je ovoj temi, inače vrlo popularnoj, potreban novi pristup. Međutim, i säm je svjestan daje to lakše reći, nego učiniti. Britanski ratni zarobljenici u nacističkoj Njemačkoj rad je S. P. MacKenziea sa Sveučilišta Južna Karolina. Analizirajući jedan od popularnijih dijelova povijesti Drugoga svjetskog rata, autor ističe kako su prve asocijacije koje pojam »ratnoga zarobljenika« stvara u ljudima slike junačkih bjegova iz zarobljeništva, potaknute televizijskim dokumentarnim emisijama i igranim filmovima na tu temu. Međutim, u posljednje vrijeme (1990-ih godina) pojavilo se nekoliko članaka koji tu temu uzimaju kao krajnje ozbiljnu za znanstveno istraživanje. MacKenzie analizira razvoj istraživanja te teme, koja se može ubrojiti u pojam usmene povijesti (oral history), budući da su glavni izvori upravo izjave i svjedočanstva samih sudionika, zabilježeni u intervjuima i upitnicima, bilo u pisanom obliku bilo snimljene na audio- ili videovrpce. Na kraju zaključuje daje ova tema u velikoj mjeri još neistražena i da će arhivsko gradivo tek ubuduće biti istraženo u punoj mjeri. Ladislav Dobrica Atlanti 1-2(2004) Međunarodni institut za arhivsku znanost Sveučilišta u Mariboru (MIAZ/IIAS) izdavač je Atlanta, revije za suvremenu arhivsku teoriju i praksu. Glavni je i odgovorni urednik revije dr. Peter Pavel Klasinc, a u uredničkom su odboru dr. Elisabeth Schöggl-Ernst (Austrija) i Ken Hall (Velika Britanija). Revija, 312 str., donosi 28 referata održana na 19. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji, odnosno 14. međunarodnom arhivskom danu 15. listopada 2004. u hotelu Piramida u Mariboru. Na izvrsno organiziranoj konferenciji, za koju se nije plaćala kotizacija, bilo je oko 100 sudionika. Predavači su arhivisti, ravnatelji arhiva i djelatnici srodnih struka, sveučilišni profesori iz Njemačke, Austrije, Hrvatske, Italije, Izraela, Slovenije, Španjolske, Crne Gore, Rusije, Slovačke, Bosne i Hercegovine, SAD-a, Francuske i Albanije, a bogatstvom i širinom obrađenih tema referati nisu zanimljivi samo arhivistima, već i ostalim informacijskim stručnjacima.