ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 241

zovanja), Archives Survey Project (namijenjen predstavljanju i zaštiti arhivskih izvora i njihovu promicanju u javnosti), The Norwegian Digital Library i The Museum Reform. Žarka Vujić i Jadranka Lasić-Lazić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu u radu Školovanje informacijskih stručnjaka i u njemu mjesto onih posebno vezanih uz bastinske institucije predstavile su novi studijski program Odsjeka usklađen s Bolonjskom deklaracijom. Izložile su Bolonjski proces, njegovu povijest, dokumente i načela iz kojih su proistekle četiri teme reforme visokoga obrazovanja u Europi: reforma programa radi harmonizacije i osiguravanja mobilnosti nastavnika i studenata, priznavanje akademskih diploma, izgradnja sustava za kontrolu kvalitete te izgradnja sustava cjeloživotnoga učenja. Detaljnije je obrazložen trogodišnji dodiplomski studij informacijskih znanosti, koji će ili omogućiti svojevrsnu završnost u području stvaranja i upravljanja muzejskom i baštinskom dokumentacijom ili osigurati nastavak diplomskoga studija muzeologije i upravljanja baštinom. Tinka Katić, Goran Zlodi i Jozo Ivanović u izlaganju FRBR i CRM: perspektive harmonizacije modela usporedili su i raščlanili IFLA-ine funkcionalne zahtjeve za digitalne zapise i ICOM-ov konceptualni referentni model. U Muzealizaciji jezika Irena Kolbas bavila se mogućnostima muzealizacije jezika kao primarnoga elementa nematerijalne baštine. Brojnost jezika i govora, lokalnih i individualnih idioma, koji se neprestano mijenjaju, muzejskoj struci predstavljaju veliki izazov. Problematizirane su moguće teoretske postavke sustavnoga i dosljednoga muzealiziranja jezika, a dio izlaganja bio je posvećen i jezičnoj slici Hrvatske kao primjeru složenosti teme. Hartmut Prasch u From Local Museum to Regional Information Center The development of the Museum of Folkart and Tradition Spittal/Drau, Austria izložio je povijesni razvoj ove ustanove od njezinih skromnih početaka 1958. do suvremenoga informacijskog centra koji danas broji 25 000 izložaka. Gradska je uprava omogućila smještaj muzeja u poznatoj renesansnoj palači, a 1991. izrađen je njegov dugoročni razvojni koncept. Planirani cilj uspostavljanja muzeja kao informacijskoga centra regije ostvaren je u nekoliko koraka: nova postava muzeja, uporaba suvremenih tehnologija u izgradnji multimedijskih informacijskih sustava, razvoj edukativnih programa, suradnja sa strateškim partnerima u zajednici i osiguranje stabilnoga financiranja ustanove. Vlatka Lemić govorila je o Arhivskom gradivu u ne-arhivskim ustanovama gdje je iznijela problem evidentiranja i predstavljanja arhivskoga gradiva u muzejima, knjižnicama, zavodima i drugim ustanovama. U izlaganju su opisani uloga arhivske službe i državnih arhiva u odnosu na arhivsko gradivo izvan arhiva, kao i pravni propisi koji reguliraju navedene aktivnosti. Nakon kratkoga historijskog osvrta najviše je pozornosti posvećeno trenutnom stanju, s osvrtom