ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 239
9. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, Poreč, 23.-25. studenoga 2005. Glavni je organizator devetoga AKM seminara, održanoga potkraj studenoga u Poreču, bilo Hrvatsko muzejsko društvo. Izlaganja i radionice okupili su stotinjak knjižničara, muzealaca, arhivista i informatičara usmjerenih na međusobnu razmjenu iskustava na područjima svojega djelovanja. Ovogodišnja su izlaganja bila podjednako usmjerena na nekoliko tema: digatalne sadržaje, zajedničke karakteristike i probleme AKM ustanova te utjecaj suvremenoga informacijskog okruženja na razvoj programa i projekata u baštinskim ustanovama. Program seminara otvorio je Gordon Dunsire izlaganjem The Common Information Environment: A Newly Emerged Concept. Zajedničko informacijsko okruženje skup je usluga koje bi trebale omogućiti jednostavan i odgovarajući pristup najširem skupu informacijskih resursa koji udovoljavaju potrebama svih vrsta korisnika. To podrazumijeva suradnju uprave i svih informacijskih ustanova u razvijanju zajedničkoga modela i stvaranju i održavanju interoperabilnih sadržaja. Prikazano je kako se pojam zajedničkoga informacijskog okruženja razvijao u Škotskoj, područje njegova bavljenja i proces institucionalizacije. Radovan Vrana u izlaganju Sučelja prema digitalnim sadržajima predstavio je grafička korisnička sučelja. Ona su, u općem smislu, najistaknutiji javni dio nekoga informacijskog sustava, a ujedno i pristupna točka raznorodnim digitalnim sadržajima. Njihova se važnost ponajprije ogleda u mogućnosti korisnika da ispuni željeni zadatak pronalaska i pristupa informacijama unutar sustava u skladu sa svojim očekivanjima, željama i potrebama. Predstavljane su određene konceptualne postavke razvoja sučelja te nekoliko primjera sučelja digitalnih knjižnica. Lana Križaj vodila je panel diskusiju Nacionalni program digitalizacije AKM građe. Namjera je rasprave, u kojoj je sudjelovalo i više članova Radne skupine za izradu prijedloga nacionalnog programa digitalizacije, bila informirati stručnu zajednicu o pokretanju ove inicijative i postignutim rezultatima. Navedeni je program usmjeren prema izražavanju dugoročne politike digitalizacije, a bit će poveznica između dosadašnjih napora struke u oblikovanju i vođenju pojedinačnih projekata digitalizacije i institucionalne podrške, nužne za provedbu programa. Predstavljena je prva inačica Prijedloga nacionalnog programa digitalizacije AKM građe, koji je izradio Jozo Ivanović iz HDA. Na temelju ove prve verzije dokumenta Radna je skupina svoje zadatke prepoznala u trima aspektima djelovanja: izradi dokumenta strategije, odnosno Nacionalnom programu digitalizacije kao temeljnom prvom proizvodu, radu na samom projektu kao drugoj fazi rada te izradi portala radnoga naziva "Hrvatska baština", koji će, u trećoj fazi, biti rezultat projekta.
