ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 233
zornosti u prikazu sadržaja te zanemarivanje informacijskoga potencijala karte, naveo je primjere dodatnih elemenata opisa koji mogu upotpuniti komunikaciju s korisnikom: naselja i kako su prikazana, rudine, tablice i što iskazuju, infrastruktura i važni objekti, ucrtak lokaliteta, iluminacija te specifičnosti. Obavijesno pomagalo fonda ili zbirke koja sadržava rukopisne karte trebalo bi sadržavati kazala mjesta, autora (crtača) te prikazanih objekata. Također je istaknuo daje na razini arhiva potrebno izraditi opće kazalo koje će upućivati na karte sadržane u svim fondovima ustanove. Drugi dan kongresa započeo je predavanjem Uloga zaštitne ambalaže u zaštiti gradiva Tanje Mušnjak (HDA). Nakon što je iznijela opće uvjete koje treba ispunjavati zaštitna ambalaža, kao što su osiguranje maksimalne zaštite od svjetla, prašine i nečistoća, omogućivanje strujanja zraka, kemijska neutralnost, vatrootpornost i vodootpornost, oblik usklađen s formatom gradiva i pogodan za rukovanje te čvrstoća, naglasila je kako specifični uvjeti koje treba zadovoljiti zaštitna ambalaža ovise i o karakterističnim svojstvima gradiva koje se u nju pohranjuje (pečati, karte, audiovizualno gradivo i dr.). Napomenula je da osmišljena politika zaštite u arhivima treba uzeti u obzir cijenu zaštitnoga opremanja gradiva te voditi računa o dostupnosti zaštitne ambalaže na tržištu. Tijekom izlaganja prezentirani su snimci zaštitne ambalaže za različite vrste gradiva restauriranoga u Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga državnog arhiva. Izlaganje Primjena suvremenih reprografskih tehnika u hrvatskoj arhivskoj službi bavilo se temom prelaska s analogne na digitalnu tehnologiju pri sigurnosnom i zaštitnom snimanju, a autor Zvonimir Baričević (HDA) iznio je i podatke o sigurnosnom i zaštitnom snimanju u hrvatskim arhivima. Istaknuvši ukratko bitne elemente u zbrinjavanju i osiguranju dostupnosti slike u analognom obliku, govorio je o obilježjima digitalnoga snimanja. Uz osnovni zahtjev snimanja za sigurnosne i zaštitne svrhe - provođenje kvalitetnoga i cjelovitoga snimanja bez obzira na različite vrste, formate i podloge arhivskoga gradiva - u čuvanju i zaštiti digitalnih zapisa treba voditi računa o konverziji i migraciji podataka te uzeti u obzir stalne tehničko-tehnološke promjene. Treća plenarna sjednica Informacijsko društvo, usluge i arhivi započela je predavanjem Projekt sređivanja digitalizacije zemljišnih knjiga Ljiljane Antonić (Ministarstvo pravosuđa). Govorila je o stanju, okolnostima i budućim aktivnostima vezanim uz projekt koji, uz financijsku potporu Međunarodne banke za obnovu i razvoj, provodi Ministarstvo pravosuđa. Cilj je reformirati katastarski sustav, način registracije nekretnina te vođenje zemljišnih knjiga. S obzirom na nezavršen proces privatizacije nekadašnjega društvenog vlasništva, istaknula je nužnost poboljšanja zakonskoga okvira reforme. Informatizacija će znatno pridonijeti brzini, učinkovitosti i transparentnosti sustava. Također je naglasila da će osiguranje pravne sigurnosti pri registraciji nekretnina uvelike utjecati na razvoj tržišta nekretninama.
