ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 222
knjižnične uprave) preispitao je u izlaganju Uloga knjižnica u nacionalnoj politici koncepte i uloge knjižnica u društvu u svjetlu globalizacije i razvoja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija kao najsnažnijih pokretača razvoja. On predlaže definiranje i preispitivanje resursa i profesionalnosti knjižnica radi nove definicije i revitalizacije knjižnične strategije u društvu znanja. U izlaganju Društvo znanja i narodne knjižnice Josipa Stipanova (Glavni ravnatelj NSK u Zagrebu) razmatrana je uloga narodnih knjižnica u postupku izgradnje društva temeljenoga na znanju. Analizirana su glavna obilježja takvoga društva te zadaće i usluge knjižnica u tom kontekstu, posebno u pružanju pristupa izvora tom znanju. Chris Batt (Ravnatelj Vijeća za muzeje, knjižnice i arhive Ujedinjenoga Kraljevstva) u izlaganju Ulaganje u znanje također se osvrnuo na knjižnice kao institucije znanja. Na primjeru narodnih knjižnica u Engleskoj prikazao je potrebu pregleda načela osnovnih usluga i izgradnje zajedničke vizije narodnih knjižnica u središtu zajednice koje na taj način unapređuju društvo znanja. Uz to, istražio je i kako umrežavanje resursa mijenja odnose među knjižnicama i drugim institucijama znanja, npr. muzejima i arhivima. Norma McDermott (Ravnateljica Knjižničnoga vijeća Irske) u izlaganju Informiranje u budućnosti: provedba knjižnične politike u knjižničnu praksu izvijestila je o realizaciju projekta »Umrežavanje« te opisala prednosti postojanja politike koja uključuje partnerstvo na nacionalnoj razini. Istaknula je važnost sustava i struktura za uspostavu programa, kao i uspjehe i izazove s kojima su se knjižnice pri tome susretale. Druga programska cjelina Provedba multikulturalizma u knjižnicama bila je organizirana kao radionica. Prvi dio, nazvan Knjižnice nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, otvoren je izlaganjem Usluge hrvatskih narodnih knjižnica za multikulturalnu populaciju Jadranke Slobođanac (NSK) i Ankice Janković (Ministarstvo kulture RH). U njemu su objašnjena načela na kojima se temelje multikulturalne usluge u hrvatskim narodnim knjižnicama te model središnjih knjižnica nacionalnih manjina koji se primjenjuje od 1990-ih. Katarina Tlustcnko (Voditeljica Središnje knjižnica Rusina i Ukrajinaca RH), Velimir Sekulić (Voditelj Središnje knjižnica Srba u RH) i Liana Fortunato-Diković (Voditeljica Središnje knjižnice za talijansku nacionalnu manjinu u RH u Puli) izložili su djelovanje svojih knjižnica kroz podatke o njihovoj građi, uslugama, smještajnim kapacitetima i organizaciji rada. Barbora Horavova (Izvršna ravnateljica Multikulturalnog centra Prag) otvorila je drugi dio radionice nazvan Međunarodna razmjena predstavnika nacionalnih tijela koje skrbe za narodne knjižnice. U izlaganju Raznolikost u knjižnicama predstavila je istoimeni projekt, cilj kojega je pomoći knjižnicama u izgradnji multikulturalnih zbirki te obrazovanjem i informiranjem knjižničara o multikulturalnim temama poboljšati njihovu ulogu u prihvaćanju manjina. U sklopu radionice još su prikazani dokumenti o inicijativi Ministarstva kulture RH za stvaranjem Pododbora Naplea: Međunarodna razmjena predstavnika nacionalnih tijela koja skrbe za narodne knjižnice u Europi.
